Pregled bibliografske jedinice broj: 1128480
Diskursi o Glavaševiću i Glavaševićev (literarni) diskurs
Diskursi o Glavaševiću i Glavaševićev (literarni) diskurs // Vukovar '91. - javni diskursi i pozicije moći / Živić, Dražen ; Cvikić, Sandra ; Bendra, Ivana (ur.).
Zagreb : Vukovar: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru, 2018. str. 73-88 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 1128480 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Diskursi o Glavaševiću i Glavaševićev (literarni)
diskurs
(Discourses About Glavašević and Glavašević's
(Literary) Discourse)
Autori
Ćužić, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Vukovar '91. - javni diskursi i pozicije moći
/ Živić, Dražen ; Cvikić, Sandra ; Bendra, Ivana - Zagreb : Vukovar : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru, 2018, 73-88
ISBN
978-953-7964-62-7
Skup
20. znanstveno-stručni skup "Vukovar '91. - dvadeset i šesta godina poslije"
Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 13.11.2017. - 14.11.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
diskurs, identitet, Glavašević, Vukovar
(discourse, identity, Glavašević, Vukovar)
Sažetak
Kao oblik društvenoga identiteta nacionalni je identitet složen od više identiteta, odnosno rečeno strukturalistički, „podidentiteta”: Bežen (2012), primjerice, navodi etnički identitet, geografsko-teritorijalni identitet, povijesno-politički identitet, jezični identitet, kulturni identitet u užemu smislu (običaji, znanost, umjetnost, šport itd.), vjerski identitet i sl. U radu nastojimo poneke odraze tih identiteta odčit(av)ati u "Pričama iz Vukovara" Siniše Glavaševića, koje se prvenstveno smatraju tematski relativno raznovrsnim nizom tekstova koji primarno pripadaju antiratnome literarnome ili, tek šire gledajući, hibridnomu literarnonovinskomu diskursu – premda je Glavaševićev javni diskurs u prvome redu, dakako, povezan s novinarstvom, tj. s medijskim diskursom, odnosno s njegovim izvješćivanjem iz ratom razorena grada. Glavaševićeve se priče, drugim riječima, nadaju kao svojevrstan humanistički/antiratni literarni (preciznije, lirsko-esejistički) nastavak, ili čak naličje, njegovih novinarskih ratnih izvještaja. S druge strane diskursi o Glavaševiću u neku ruku projiciraju društvenu, tj. nacionalnu emocionalnu energiju koja se odnosi na (ratne) početke suvremene hrvatske državne samostalnosti: Glavaševićev glas u javnome (općenacionalnome) diskursu funkcionira/figurira kao simbol otpora, opirući se, u širemu smislu, medijskoj moći bivše države. Pritom se neizravno nameću propitivanja kako vukovarski mikrosvijet, u identitetskome smislu, odražava neka zbivanja i procese društva kojemu taj svijet u širemu smislu neraskidivo pripada (društvu kao zamišljenu socijalnomu makroprostoru). Osim toga u radu ćemo promotriti književne/književnoznanstvene poglede na Glavaševićeve "Priče" te se osvrnuti i na neke povijesne i jezične kontroverze koje se u javnome ili znanstvenome diskursu gdjegdje povezuju s njegovim imenom. U drugome dijelu rada analizira se odnos između univerzalnih (općeljudskih) i partikularnih, tj. nacionalnih odnosno nacionalno-identitetskih komponenti u tome djelu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost
