Pregled bibliografske jedinice broj: 1128477
Zašto studenti žele otići živjeti i raditi izvan Hrvatske? Istraživanje razlika u želji odlaska prema tipu naselja
Zašto studenti žele otići živjeti i raditi izvan Hrvatske? Istraživanje razlika u želji odlaska prema tipu naselja // Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: Kriza kao prilika? VIII. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva / Primorac, Jaka ; Kuti, Simona ; Marcelić, Marko (ur.).
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, 2021. str. 47-47 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1128477 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zašto studenti žele otići živjeti i raditi izvan
Hrvatske? Istraživanje razlika u želji odlaska
prema tipu naselja
(Why do students want to go live and work outside
of Croatia? Exploring the differences in the
desire of emigration according to the type of
settlement)
Autori
Šimac, Bruno ; Rukavina, Izvor ; Trako Poljak, Tijana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: Kriza kao prilika? VIII. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva
/ Primorac, Jaka ; Kuti, Simona ; Marcelić, Marko - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2021, 47-47
ISBN
978-953-8070-19-8
Skup
VIII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva "Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: kriza kao prilika?"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.05.2021. - 21.05.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
migracije, iseljavanje mladih, odljev mozgova, hrvatska ruralna područja, ruralna mladež
(migration, youth emigration, brain drain, Croatian rural areas, rural youth)
Sažetak
Pridruživanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji 2013. godine započeo je i najrecentniji emigrantski val koji u određenoj mjeri karakterizira odlazak mladih visokoobrazovanih stručnjaka iz Hrvatske (tzv. „odljev mozgova“). Na ovakve negativne migracijske trendove nisu imuna ni hrvatska ruralna područja koja se danas suočavaju s ozbiljnim depopulacijskim problemima na što, osim negativnog trenda starenja i negativnog prirodnog prirasta stanovništva hrvatskih ruralnih područja, kao i hrvatske države općenito, u određenoj mjeri utječe i odlazak mladih stanovnika s ruralnih područja. Stoga je moguće uvidjeti kako se hrvatska ruralna područja danas bore s gubitkom ključnih pokretača ruralne revitalizacije (mladima) i to ne samo u migracijskom toku prema hrvatskim urbanim područjima već i onima izvan granica države. Cilj je ovog rada utvrditi razlike u želji, ali i privlačnim i potisnim razlozima potencijalnog odlaska na život i rad izvan Hrvatske prema tipu naselja u kojem su studenti proveli najveći dio života. Razlike u odrednicama želje odlaska studenata ovih dvaju tipova naselja provjeravat će se provedbom dvaju modela binarne logističke regresije u kojoj su prediktori želje odlaska: individualna socio-demografska obilježja studenata, socijalna podrška, nacionalni ponos te povjerenje u institucije RH. Rezultati istraživanja prikupljeni su 2017. godine u sklopu kolegija Istraživački projekt na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a istraživanje je provedeno metodom ankete na prigodnom uzorku od 529 studenata Sveučilišta u Zagrebu. Unutar istraživanja samostalno je konstruiran mjerni instrument Razlozi odlaska sastavljen od 17 čestica koje čine 5 dimenzija čimbenika potencijalnog odlaska studenata na život i rad izvan Hrvatske (ekonomski, osobno-iskustveni, osobno-obiteljski, općedruštveni te znanstveno-profesionalni razlozi odlaska). Unatoč tome što rezultati pokazuju kako se studenti ne razlikuju u svojoj želji odlaska s obzirom na tip naselja iz kojeg dolaze (χ2 = 3, 534 ; p > 0, 05), postoji statistički značajna razlika u razmišljanju o odlasku (χ2 = 11, 109 ; p < 0, 05), pa tako studenti iz urbanih naselja češće razmišljaju o odlasku na život i rad u inozemstvo od svojih kolega iz ruralnih naselja. Također, postoje i određene razlike u odrednicama želje o potencijalnom odlasku između ovih dviju grupa studenata pa su se u binarnoj logističkoj regresiji kao relevantni prediktori želje odlaska studenata iz ruralnih područja pokazala razina socijalne podrške, dok su se kod studenata iz urbanih područja relevantnim pokazali nacionalni ponos i povjerenje u institucije RH. Prema tipu naselja nema razlika u potencijalnim razlozima odlaska, odnosno za obje skupine studenata najvažniji su ekonomski razlozi odlaska, a najmanje važni osobno-obiteljski. U zaključku se naglašavaju ključni nalazi i njihove implikacije, ali i budući smjerovi u istraživanju fenomena ruralnih migracija. Ovaj rad nastao je u sklopu Uspostavnog istraživačkog projekta SECRURAL (UIP- 2019-04-5257) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-UIP-2019-04-5257 - Socijalno-ekološki izazovi ruralnog razvoja: objektivni i subjektivni pokazatelji otpornosti hrvatskih ruralnih socijalno-ekoloških sustava (SECRURAL) (Trako Poljak, Tijana, HRZZ - 2019-04) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb