Naslov
Kultura u karanteni: obrasci kulturne potrošnje u doba pandemije
(Culture in quarantine: cultural consumption patterns in times of pandemic)

Autori
Tonković, Željka ; Krolo, Krešimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
VIII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva "Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: kriza kao prilika?" - knjiga sažetaka / Primorac, Jaka ; Kuti, Simona ; Marelić, Marko - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2021, 55-55

ISBN
978-953-8070-19-8

Skup
8. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva: Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: kriza kao prilika?

Mjesto i datum
Online, 20.05.2021. - 21.05.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kulturna potrošnja ; kulturni kapital ; digitalni kapital ; društvene nejednakosti ; pandemija bolesti COVID-19
(cultural consumption ; cultural capital ; digital capital ; social inequalities ; COVID-19 pandemic)

Sažetak
Pandemija uzrokovana virusom SARS-CoV-2 snažno je utjecala na kulturni i kreativni sektor, a posebno na kulturnu potrošnju. Zatvaranje prostora u kojima se kulturni sadržaji najčešće konzumiraju, kao i otkazivanje brojnih kulturnih događaja, onemogućilo je održavanje uobičajenih obrazaca konzumiranja kulturnih sadržaja. Kako bi se istražili različiti aspekti kulturne potrošnje u uvjetima ograničene dostupnosti javnih kulturnih sadržaja, osmišljen je online anketni upitnik. Prikupljanje podataka odvijalo se od 20. travnja do 9. svibnja 2020. godine, u razdoblju u kojem su zbog primjene epidemioloških mjera bili zatvoreni brojni kulturni prostori. Upitnik je postavljen na platformu Questionpro.com te je distribuiran preko društvenih mreža. Upitnik je ukupno ispunilo 350 ispitanika. Dobni raspon ispitanika kretao se od 18 do 73 godine, dok rodna struktura pokazuje veću zastupljenost žena što je očekivano s obzirom na već utvrđene rodne razlike u kulturnoj potrošnji. Provedbom faktorskih analiza utvrđeno je nekoliko specifičnih faktora vezanih uz obrasce kulturne potrošnje te uz korištenje interneta i digitalne tehnologije. Rezultati pokazuju da je postavljanjem kulturnih sadržaja u virtualni prostor moguće samo djelomično nadomjestiti potrebe za različitim oblicima sudjelovanja u kulturi. Nadalje, rezultati bivarijatnih i multivarijatnih analiza pokazuju povezanost pojedinih obrazaca potrošnje i ukusa s kulturnim kapitalom ispitanika te sa sociodemografskim i socioekonomskim varijablama (spol, dob, mjesto stanovanja, radni status). Indikativne su i razlike među ispitanicima koji su aktivni u nekom polju kulturno-umjetničkog djelovanja i onih koji su ponajprije pasivni potrošači kulture. Dobiveni rezultati potvrđuju spoznaje prethodnih istraživanja o stukturnim razlikama u kulturnoj potrošnji, ali i otvaraju nova pitanja o nejednakosti pristupa digitaliziranim kulturnim sadržajima u razdoblju pandemije. Premda digitalizacija kulture može omogućiti pristup sadržajima neovisno o dostupnosti kulturne infrastrukture u lokalnoj sredini, nejednakost pristupa uslijed razlika u digitalnom kapitalu i tehnološkoj opremljenosti može dodatno istaknuti već postojeće nejednakosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA