Naslov
Etička pitanja nebinarnih rodnih identiteta u odnosu na postojanje/nepostojanje nebinarnih spolova
(Ethical issues of nonbinary gender identities and (non)existance of nonbinary sexes)

Autori
Arbanas, Goran ; Periša, Ante

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
23. riječki dani bioetike knjižica sažetaka / Mijatović, Franjo - Rijeka : Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2021, 14-14

ISBN
978-953-7957-96-4

Skup
23. Riječki dani bioetike

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 20.05.2021. - 21.05.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
rodni identitet ; spol ; nebinarni rodni identiteti ; tranzicija ; DSM ; MKB
(gender identity ; sex ; nonbinary gender identities ; transition ; DSM ; ICD)

Sažetak
Nebinarni rodni identitet podrazumijeva da se osoba ne identificira isključivo niti sa ženskim niti s muškim rodnim identitetom. Drugim riječima, taj pojam koristimo za sve identitete koji izlaze izvan binarne podjele roda. Za takve identite ne možemo reći da su produkti liberalnog zapadnjačkog društva 21. stoljeća, ako znamo da su u pojedinim društvima kroz povijest rodno nedeterminirane osobe često zauzimale značajne položaje u svojim zajednicama. Međutim, danas su nebinarne osobe ravnopravni korisnici zdravstvenog sustava koji su krojeni prema rodno binarnim normativima. DSM-V i MKB-11, kao najvažnije svjetske klasifikacije, nebinarne identitete stavljaju u kontekst poremećaja samo ukoliko rodno nesuglasje kod takvih osoba izaziva značajnu patnju i oštećenje u svakodnevnom funkcioniranju što se onda naziva “rodna disforija”. Kada je riječ o rodnoj disforiji, u kliničkoj se praksi češće susrećemo s transrodnim osobama koje žele učiniti tranziciju iz jednog spola u drugi. Time se ni rod ne propitkuje kao kontinuirana kategorija već ostaje unutar uvriježenih binarnih. Tijekom kliničkog rada s nebinarnim osobama koji svoje tijelo žele prilagoditi rodnom identitetu, može doći do neuobičajenih zahtjeva za parcijalnim oblicima feminizacije/maskulinizacije tijela. U skladu s poznatom maksimom medicine “Primum nil nocere”, važno je razmišljati i o rizicima takve nestandarizirane tranzicije. U kontekstu ostalih medicinskih stanja gdje je naglasak na bolesnom tijelu koje treba liječiti, u ovom slučaju tijelo nije bolesno, nego postaje instrument rodne ekspresije koja nadilazi okvire dosadašnjeg shvaćanje binarne prirode roda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Rodni studiji

POVEZANOST RADA