Pregled bibliografske jedinice broj: 1128248
Podjela kućanskih poslova i društvena nejednakost u Hrvatskoj: mješovito-metodski pristup
Podjela kućanskih poslova i društvena nejednakost u Hrvatskoj: mješovito-metodski pristup // VIII. Nacionalni sociološki kongres Hrvatskog sociološkog društva - 'Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: Kriza kao prilika?' - Knjiga sažetaka / Primorac, Jaka ; Kuti, Simona ; Marelić, Marko (ur.).
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, 2021. str. 25-25 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1128248 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Podjela kućanskih poslova i društvena nejednakost u Hrvatskoj: mješovito-metodski pristup
(Division of household labour and social inequality in Croatia: A mixed methods approach)
Autori
Derado, Augustin ; Petrić, Mirko ; Tomić-Koludrović, Inga ; Cvetičanin, Predrag
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
VIII. Nacionalni sociološki kongres Hrvatskog sociološkog društva - 'Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: Kriza kao prilika?' - Knjiga sažetaka
/ Primorac, Jaka ; Kuti, Simona ; Marelić, Marko - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2021, 25-25
ISBN
978-953-8070-19-8
Skup
VIII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva "Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: kriza kao prilika?"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.05.2021. - 21.05.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
podjela kućanskog rada, mješovite metode, rodne strategije, višedimenzionalna analiza klase, Hrvatska
(division of household labour, mixed methods, gender strategies, multidimensional class analysis, Croatia)
Sažetak
Istraživanja rodne asimetrije u podjeli kućanskih poslova rijetko su se provodila iz perspektive rodnih strategija, pogotovo onih koje bi obuhvatile strategije i muškaraca i žena. U Hrvatskoj su pak bilo kakva istraživanja zasnovana na konceptu strategija dosad bila vrlo rijetka, a podjela kućanskog rada počela se empirijski istraživati (uglavnom kvantitativno) tek u razdoblju postsocijalističke tranzicije. U dosad objavljenoj literaturi o temama povezanim s podjelom rada u kućanstvu naglasak je bio ponajprije na položaju žena u obitelji ili partnerskom odnosu, a gotovo su posve izostala kvalitativna istraživanja koja bi uključivala intervjuiranje muškaraca. Konačno, rodne nejednakosti u podjeli kućanskih poslova u Hrvatskoj nisu dosad eksplicite povezivane s klasnom strukturom društvenih nejednakosti. Analize koje se prezentiraju u ovom priopćenju zasnovane su na burdijeovskoj relacijskoj sociologiji i mješovito-metodskom pristupu, a temelje se na kvantitativnim i kvalitativnim podacima prikupljenim i obrađenim u okviru projekta „Relacijski rodni identiteti u Hrvatskoj: modernizacijske i razvojne perspektive“ (GENMOD, HRZZ-IP-2016-6-6010) (2017.-2021.). Kvalitativni podaci prikupljeni su pomoću 92 polustrukturirana intervjua s mikroetnografskom dimenzijom (s muškarcima, ženama i parovima) provedena u svim hrvatskim regijama. Kvalitativni dio istraživanja uzorkovan je formalnom i teorijskom logikom tako da se postigne sociodemografska heterogenost. Kvantitativni podaci prikupljeni su nacionalno reprezentativnim anketnim istraživanjem (N = 1200). Kvalitativnim podacima povezanim s podjelom kućanskih poslova pristupljeno je iz analitičkog okvira temeljenog na Bourdieuovoj konceptualizaciji strategija, pojmu „rodne strategije“ koji je uvela Hochschild te Pahlovoj konceptualizaciji ukupnog rada kućanstva. Primijenjena je kvalitativna analiza u više koraka (multi-step), koja je uključivala procese kategorizacije i povezivanja. Strategije podjele kućanskih poslova analizirale su se na dvije razine: (1) razini individualnih rodnih (muških i ženskih) strategija te na (2) razini strategija kućanstava u podjeli kućanskih poslova (uz primjenu kriterija „rodne ravnoteže“). Na temelju ovih analiza dobivena su četiri tipa kućanstava (s obzirom na strategije podjele kućanskih poslova: neupitno tradicionalna, pretežno tradicionalna, početno egalitarna i proaktivno egalitarna. U obradi kvantitativnih podataka primijenjeni su elementi višedimenzionalnog modela klasne analize hibridnih društava, koji su razvili Cvetičanin, Tomić-Koludrović, Petrić, Zdravković i Leguina (2021). Na temelju tih analiza konstruiran je društveni prostor nejednakosti u Hrvatskoj. Mješovito- metodski postupak projiciranja tipova strategija podjele kućanskih poslova (dobivenih kvalitativnim analizama) u područja društvenog prostora (dobivena kvantitativnim analizama) pospješio je razumijevanje klasne dimenzije tih strategija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2016-06-6010 - Relacijski rodni odnosi u Hrvatskoj: modernizacijske i razvojne perspektive (GENMOD) (Tomić-Koludrović, Inga, HRZZ - 2016-06) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb,
Sveučilište u Zadru