Pregled bibliografske jedinice broj: 1128189
Kad se uplete CIA: Kontrastivna analiza međujezika na primjeru hrvatskoga i slovenskoga
Kad se uplete CIA: Kontrastivna analiza međujezika na primjeru hrvatskoga i slovenskoga // XXIX. međunarodni znanstveni skup Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku HDPL „Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja”
Zadar, Hrvatska, 2015. (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1128189 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kad se uplete CIA: Kontrastivna analiza međujezika
na primjeru hrvatskoga i slovenskoga
(When the CIA gets involved: A contrastive
interlanguage analysis based on Croatian and
Slovenian)
Autori
Balažic Bulc, Tatjana ; POžgaj Hadži, Vesna ; Plešković, Maša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Skup
XXIX. međunarodni znanstveni skup Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku HDPL „Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja”
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 25.04.2015. - 27.04.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
kontrastivna lingvistika, integrirani model kontrastivne analize, međujezik, korpusi usvajanja jezika, srodni jezici, hrvatski jezik kao strani
(contrastive analysis, interlanguage, corpus based research, related languages, Croatian as a second language)
Sažetak
Kontrastivna analiza koja se kao znanstvena metodologija u okviru kontrastivne lingvistike razvila sredinom 20. stoljeća i doživjela procvat u 1960-im i 1970-im godinama u središte pozornosti postavlja jezičnu pogrešku odnosno interferenciju, pri čemu se jezična pogreška smatra svakim odstupanjem od norme ciljnoga standardnog jezika. Premda je u tim godinama nastalo niz istraživanja, ona u procesu poučavanja stranih jezika nisu odrazila željene rezultate. Razvojem korpusne lingvistike krajem 1980-ih i početkom 1990-ih godina mijenja se i metodologija kontrastivne analize. Granger (1996) predlaže integrirani model kontrastivne analize usvajanja jezika koji se temelji na kontrastiranju dviju jezičnih varijanti, to jest govorne produkcije govornika prvoga (J1) i stranogajezika (JS) u određenoj situaciji odnosno u određenome kontekstu, dok jezični opisi nastaju na osnovi opsežnih elektronskih korpusa. Ključna informacija koju korpusi donose jest frekvencija pojavljivanja pojedinoga jezičnog elementa, što znači da se u govoru ne traže više pogreške, nego se traže razlike prema kojima se može evidentirati jezični prijenos iz J1 na JS, ali i strategija izbjegavanja. To potvrđuju i istraživanja uporabe tekstnih konektora u radovima studenata hrvatskog kao JS (Balažic Bulc 2009). U ovome radu metodologijom kontrastivne analize usvajanja jezika istražuju se razlike u jezičnoj produkciji studenata hrvatskoga kao JS i J1 na morfosintaktičkoj razini. Pri tome se postavlja pitanje kakav je proces usvajanja morfo-sintaktičkih jezičnih elemenata u dvama srodnim jezicima. Rezultati pilotskoga istraživanja pokazuju da najčešće dolazi do odstupanja u jezičnoj produkciji ondje gdje postoje razlike u jezičnim sustavima, ali ponekad, iznenađujuće, i ondje gdje sustavnih razlika nema, kao što je npr. glagolski vid. Takvim istraživanjima otvara se sasvim novo poglavlje u proučavanju usvajanja JS, posebno kad je u pitanju područje srodnih jezika koje dosad još nije dovoljno istraženo.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
