Naslov
Post-COVID društvo u svjetlu Myrdalove kumulativne teorije uzročnosti: pogled na Hrvatsku
(Post-COVID society in the light of Myrdal's cumulative theory of causality: a view of Croatia)

Autori
Pelikan, Jadranka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
VIII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva "Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: kriza kao prilika?" - knjiga sažetaka / Primorac, Jaka ; Kuti, Simona ; Marelić, Marko - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2021, 37-37

ISBN
978-953-8070-19-8

Skup
8. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva: Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: kriza kao prilika?

Mjesto i datum
Online, 20.05.2021. - 21.05.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
post-COVID ; gospodarska i društvena otpornost ; kumulativna teorija ; Gunnar Myrdal ; promjena paradigme društvene svijesti ; Hrvatska
(post-COVID ; economic and social resilience ; cumulative theory ; Gunnar Myrdal ; paradigm shift of social consciousness ; Croatia)

Sažetak
Pojavom globalne pandemije bolesti COVID‐19 i uvođenjem mjera za sprječavanje njezinog širenja, došlo je do dramatične promjene života i rada cjelokupne ljudske populacije u iznimno kratkom vremenu. Zatvaranje granica, zabrane i ograničenja kretanja, pad gospodarskih aktivnosti, gubitak radnih mjesta, strah od bolesti i smrti, od budućnosti, od goreg sutra ukazuju kako je na pomolu mogući društveni i gospodarski kolaps usprkos mjerama državne pomoći. Kako spriječiti urušavanje društvenih vrijednosti i na koji način predvidjeti potencijalne pravce razvoja post-covid društva, posebice u Hrvatskoj, pitanja su kojima se bavi ovaj rad. Stoga su provedene analize tekstova koji opisuju načine i brzine oporavka država nakon gospodarske krize 2008. godine i pokazatelja indeksa društvenog napretka za članice Europske unije uspoređenih s ekonomskim i ne-ekonomskim čimbenicima Myrdalove teorije cirkularne kumulativne uzročnosti za Republiku Hrvatsku. Značaj kumulativne teorije očituje se, između ostaloga, u interpretaciji i prilično preciznoj dijagnozi uzroka nerazvijenosti država ili regija te sposobnosti predviđanja njihovog budućeg razvoja. Tendencija primarnog uzroka promjena, bilo da je pozitivna ili negativna, definira smjer kumulativnih promjena u društvu, prema Myrdalu. Proces može biti izazvan vanjskim ili unutarnjim čimbenikom ako je volumen promjene dovoljno velik ili dovoljno dugo traje. Negativna promjena destabilizira gospodarstvo koje bez intervencije države za očuvanje radnih mjesta i poticanje ugroženog poslovnog sektora pokreće teško zaustavljiv cirkularan kumulativni proces. Posljedice su gospodarska stagnacija, a potom i zaostajanje u razvoju. Hobbesov prikaz sukcesija društvenih kategorija primjenjiv je na društvene erozije te manifestiran pojavom straha i nepovjerenja rezultira društvenim sukobom, koji može dovesti do uzdizanja novih totalitarnih režima – nekog novog Levijatana. Nasuprot tomu, transformativno svojstvo krize koja utječe na gospodarstvo, politike, ljudsko mišljenje i ponašanje, uz promjenu paradigme društvene svijesti kao dijela ne-ekonomskih čimbenika kumulativne teorije te primjenom odgovarajućeg modela razvoja regija može biti iskorišteno za izgradnju gospodarske i društvene otpornosti u Hrvatskoj u post-covid razdoblju na održiv način.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA