Naslov
Postaju li knjižnice posljednje utočište knjiga?
(Are Libraries Becoming the Last Resort for Books?)

Autori
Avalon, Sonja ; Mišetić, Marijana ; Raos, Nevia

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Drugi međunarodni znanstveni skup Knjiga i društvo : socijalna, filološka i intelektualna povijest i sadašnjost knjige

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 29.09.2016. - 30.09.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
darovi za zbirke ; netraženi darovi ; Zbirka za talijanistiku Knjižnice Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
(gifts for the collections ; unsolicited gifts ; Italian Studies Collection ; Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb)

Sažetak
Rad tematizira jednu od rastućih suvremenih praksi darivanja tiskanih knjiga knjižnicama. Takvi netraženi darovi građana, kako ih definiraju međunarodne knjižničarske smjernice i dokumenti, postaju sve učestalija praksa u svim vrstama knjižnica. Ovaj ih rad analizira iz perspektive i iskustva Zbirke za talijanistiku Knjižnice Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U načelu, knjižnice darove smatraju dobrodošlima, potiču praksu darivanja i zahvalne su darovateljima. Prve europske visokoškolske zbirke i knjižnice nastale su upravo iz poklonjenih vrijednih primjeraka i čitavih privatnih zbirki pripadnika kulturnih, obrazovnih i znanstvenih elita svog vremena. I dan danas darovi i donacije standardan su način prinovljavanja u visokoškolskim, posebice humanističkim i filološkim zbirkama. Zbirka za talijanistiku Knjižnice Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od svojega osnutka 1927. godine fond je izgrađivala darovima, donacijama i ostavštinama bivših i sadašnjih nastavnika, znanstvenika i studenata Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Danas se sve češće susreće i s darovima građana, koji joj se obraćaju ne bi li pronašli prikladno mjesto za vlastite knjige koje iz niza razloga sami ne mogu zadržati, a ne nalaze druge zainteresirane primatelje. Rad rezimira iskustva s netraženim darovima građana u kontekstu tranzicije knjige, doskora shvaćane kao tradicionalno javno dobro, kulturni proizvod, čak paradigmu kulture, u potrošni proizvod i robu, čije postojanje i opstanak, jednako kao i opstanak ostalih suvremenih proizvoda i usluga, ponajviše određuju zakoni tržišta, prednosti digitalne informacije i suvremenih komunikacijskih alata, dinamizam tehnologija, te kontekst globalnih politika. Tranzicija knjige nije izoliran fenomen, nego je dio globalnih tranzicija komunikacije i komunikacijskih sustava te društvenih grupa i ekonomija, pri čemu tiskana knjiga, bez obzira na dokazanu sposobnost prilagodbe i preživljavanja, neminovno predstavlja relikt analognog doba u suvremenoj globalnoj digitalnoj paradigmi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA