Pregled bibliografske jedinice broj: 1127951
Slojevi sjećanja i materijalna baština u suvremenom Vukovaru
Slojevi sjećanja i materijalna baština u suvremenom Vukovaru // Kulturni identitet Vukovara. Prilozi za istraživanje baštine i baštinika / Žanić, Mateo ; Elez, Peter (ur.).
Vukovar: Državni arhiv u Vukovaru ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2021. str. 21-44
CROSBI ID: 1127951 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Slojevi sjećanja i materijalna baština u
suvremenom Vukovaru
(Memory Layers and Material Heritage in Modern
Vukovar)
Autori
Žanić, Mateo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Kulturni identitet Vukovara. Prilozi za istraživanje baštine i baštinika
Urednik/ci
Žanić, Mateo ; Elez, Peter
Izdavač
Državni arhiv u Vukovaru ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Grad
Vukovar
Godina
2021
Raspon stranica
21-44
ISBN
978-953-7964-91-7
Ključne riječi
materijalna baština, institucionalna baština, identitetska baština, svakodnevna baština, gradski simboli, Vukovar
(material heritage, everyday heritage, institutional heritage, identity heritage, Vukovar)
Sažetak
U ovom radu razmatra se pozicioniranje, predstavljanje i doživljavanje materijalne baštine u kontekstu grada Vukovara. Prate se, dakle, različite upotrebe materijalne baštine pri čemu dolaze do izražaja višestruka značenja pojedinih baštinskih objekata. Institucionalizacija baštine odnosi se na proces popisivanja, klasificiranja i zaštite baštine, a u ovom radu o institucionalizaciji se raspravlja na primjeru vukovarskih muzeja. Identitetska baština smatra se važnom u simboličkom reprezentiranju identiteta grada te je visoko vrednuju i gradski stanovnici. Među vukovarskim simbolima navode se tako njegove crkve, memorijalna mjesta, ali i objekti kao Vodotoranj ili Radnički dom. Svakodnevna baština odnosi se na upotrebu baštinskih objekata za različite trgovačke, ugostiteljske, proizvodne ili druge djelatnosti. Upravo kroz različite funkcionalne upotrebe baština postaje dijelom svakodnevnog iskustva pojedinih stanovnika. U radu se na koncu raspravlja i o nevidljivoj baštini, važnim objektima koji su u prošlosti postojali na prostoru grada, a nisu sačuvani u materijalnom obliku. Zaključuje se da baština znači prožimanje onoga uzvišenog i onoga svakodnevnog te kao takva biva dijelom života ljudi koji je okružuju i koji je bezuspješno nastoje definirati.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Mateo Žanić
(autor)