Pregled bibliografske jedinice broj: 1127846
Jezični stereotipi: medijska (de)konstrukcija društvene zbilje
Jezični stereotipi: medijska (de)konstrukcija društvene zbilje // Słowiańszczyzna dawniej i dziś – język, literatura, kultura. Monografia ze studiów slawistycznych IV / Kołodziej, Agnieszka ; Tyszkowska-Kasprzak, Elżbieta ; Ślawska, Magdalena (ur.).
Wrocław: Oficyna Wydawnicza ATUT, 2020. str. 71-79 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1127846 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jezični stereotipi: medijska (de)konstrukcija
društvene zbilje
(Linguistic Stereotypes: Media (De)construction of
Social Reality)
Autori
Granić, Jagoda ; Polić, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Słowiańszczyzna dawniej i dziś – język, literatura, kultura. Monografia ze studiów slawistycznych IV
/ Kołodziej, Agnieszka ; Tyszkowska-Kasprzak, Elżbieta ; Ślawska, Magdalena - Wrocław : Oficyna Wydawnicza ATUT, 2020, 71-79
ISBN
978-83-7977-519-4
Skup
4. Międzynarodową interdyscyplinarną konferencję naukową: Słowiańszczyzna dawniej i dziś – język, literatura, kultura
Mjesto i datum
Wrocław, Poljska, 04.04.2019. - 05.04.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
jezični stereotipi, mediji, društvena stvarnost, kontekst, kolektivni identitet
(linguistic stereotypes, media, social reality, context, collective identity)
Sažetak
Mediji kao posrednici i (re)kreatori nove društvene zbilje institucionaliziraju sve društvene, kulturne i jezične stereotipe i na taj način postaju ''vladari'' svih virtualnih foruma. Djeca se, ponajviše zahvaljujući medijima i računalnim igricama, vrlo rano susreću s brojnim jezičnim stereotipima, koje zbog socijalizacije (zajedničke igre) prihvaćaju lako i brzo i tako stvaraju svoj metajezik. Analiza njihova diskursa (posebno leksikona i tvorbe riječi) nije ništa manje kompleksna od govora mladih koji su vrlo aktivni na društvenim mrežama. Njihovi stavovi o stilu i jezičnim stereotipima s kojima se (ne)identificiraju – bilo da je riječ o hrvatskim idiomima u skupu horizontalne jezične raznolikosti ili o nekim frazemima, retoričkim figurama ili prozodemima u razgovornom jeziku – pokazuju koliko im je važna (re)konstrukcija kolektivnog identiteta u novom društvenom kontekstu.
Izvorni jezik
Hrvatski
