Naslov
Dosadašnja iskustva sa suzbijanjem bolesti pšenice u nas i u Evropi
(Previous experiences with the control of wheat diseases in our country and in Europe)

Autori
Cvjetković, Bogdan ; Balaž, Ferenc ; Matijević, Dimitrije

Izvornik
Zaštita bilja (0372-7866) 38 (2). (1987), 180; 177-133

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
pšenica, bolesti, zaštita, Hrvatska, Evropa
(wheat, diseases, protection, Croatia, Europe)

Sažetak
DOSADAŠNJA ISKUSTVA SA SUZBIJANJEM BOLESTI PŠENICE U NAS I U EVROPI-Uzgoj pšenice u svijetu i u nas doživio je velike promjene. U prvom redu potencijal rodnosti sada korištenih sorata znatno je veći od onoga kojega su imale ranije sijane sorte. No da bi se ti potencijalno mogući urodi postigli potreban je gušći sklop biljaka (600—650 klasova 1/m2) kao i dodatna gnojidba mineralnim gnojivima. Pšenica je niže vlati, zbog toga je i skraćen razmak između listova. Zbog povećane gnojidbe usjev je bujniji. Sve su to razlozi zbog kojih u usjevu nastaje vlažna mikroklima koja pogoduje razvoju nekih bolesti. Promjenom bilo koje mjere uzgoja (gnojidbom ili brojem biljaka 1/m2) učinili bi korak natrag u pogledu uroda približavali bi se ekstenzivnoj proizvodnji. Tako da unatoč napora selekcionera uzročnici bolesti uz ostale činioce predstavljaju jedan od ograničavajućih faktora maksimalnog iskorištenja genetskog potencijala pšenice na rodnost. Da vidimo koje su bolesti na pšenici dominantne u našim glavnim žitorodnim rajonima: - Pepelnica (Erystphe graminis f. sp. tritici). U svim rajonima od SR Slovenije do SR Srbije javlja se gotovo svake godine u većem ili manjem intenzitetu. Intenzitet zaraze a samim tim i štetnost veoma varira zavisno od osjetljivosti sorte lokaliteta, agroekoloških uslova i dr. Smatra se da pepelnica može smanjiti urode od svega nekoliko procenata pa do dvadesetak posto (Jenkey 1978). - Rđe (Puccinia spp.) Štete od crne žitne rđe su daleko manje nego što su nekada bile. To je zbog toga što su sorte pšenice većinom otpornije zbog nešto kraće vegetacije ili zbog aktivne hipersensitivne otpornosti. Kada je u pitanju lisna rđa ( P. recondita) treba napomenuti da neke sorte s visokim potencijalom na rodnost ispoljavaju dosta izraženu osjetljivost prema lisnoj rđi. Do prije nekoliko godina žuta rđa (P. striiformis) javljala se na pojedinim lokalitetima Slavonije i Baranje. Poslednjih 6—7 godina sve više se širi tako da su najraširenije sorte pšenice osjetljive pa treba u budućnosti računati i s jačim napadima. U Vojvodini ona se javlja sporadično u vlažnim i prohladnim uslovima tokom proljeća. Izuzetno rijetko se javlja poslije klasanja zbog visokih temperatura koje vladaju u to vrijeme. - Pjegavost lišća (Septoria spp.) Lisna pjegavost pod kojim pojmom podrazumijevamo zaraze od Septoria tritici i S. nodorum na listu. Lisna pjegavost se skoro redovito javlja u manjem intenzitetu ali rijetko izaziva veće štete. U Dalmaciji i Istri se zna javiti vrlo rano već u martu i tada štete mogu biti velike ako se pravovremeno ne preduzme odgovarajuća zaštita. Prema nama, za naredni period, stoji zadatak uvođenja manje osjetljivih sorata pšenice na bolesti posebno na bolesti klasa (Prouzrokovači: Fusarium spp., Septoria nodorum) Pristup rješavanju problema bolesti u žitarica treba sagledati u biogenom trokutu - Ekološki uvjeti - Parazit - Biljka domaćin - poštujući osnovne principe integralne zaštite. Realna potreba za definicijom praga štetnosti kao i metoda prognoze za pojedinog parazita nameće se onda kada postoje sredstva koja uspješno suzbijaju određenog uzročnika, a mi danas raspolažemo dovoljno efikasnim sredstvima za suzbijanje nekih bolesti žitarica. Bez jasno definiranih vrijednosti za pragove štetnosti kao i metoda signalizacije i prognoze postoji opasnost da zaštita poprimi karakter "totalne" zaštite ne vodeći računa o racionalnom korištenju sredstava za zaštitu bilja. Primarni zadatak je određivanje pravoga štetosti i provjeravanje i uvođenje metoda prognoze za pojedinog patogena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA