Naslov
Krizno komuniciranje tijekom pandemije COVID-19 u Republici Hrvatskoj
(Crisis communication during the COVID-19 pandemic in the Republic of Croatia)

Autori
Bašić Jelić, Branka ; Markotić, Ivan ; Mihaljević, Branko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
20. konferencija medicinskih sestara i tehničara i 6. konferencija zdravstvenih profesija: Crisis management in nursing and healthcare - knjiga sažetaka radova / Lučanin, Damir ; Pavić, Jadranka ; Bošnir, Jasna ; Feher Turković, Lana ; Racz, Aleksandar ; Rađenović, Ozren ; Roić, Goran ; Sajko, Tomislav ; Sedić, Biserka ; Madžar, Tomislav ; Jurak, Ivan ; Njegovan Zvonarević, Tatjana ; Županić, Mara ; Čengrić, Tomislav - Zagreb : Zdravstveno veleučilište Zagreb, 2021, 2-2

ISBN
978-953-6239-74-0

Skup
20. konferencija medicinskih sestara i tehničara ; 6. konferencija zdravstvenih profesija

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 06.05.2021. - 07.05.2021

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
COVID- 19 ; kriza ; krizno komuniciranje ; pandemija ; zdravstvena kriza
(COVID- 19 ; crisis ; crisis communication ; pandemic ; health crisis)

Sažetak
Pandemija COVID-19 je zdravstven, ekonomska, korporativna i politička kriza koja se brzo razvija i razlikuje se od svih kriznih situacija s kojima smo se do sada suočavali. No, neki izazovi su nam ostali gotovo isti kao i u kriznim situacijama koje su nas ranije pogađale. Navedene izazove možemo grupirati u tri skupine: prvi izazov je krizna komunikacija koja je uvijek unutarnji problem pogođene organizacije, tako je i sada tijekom pandemije COVID-19 ; drugi izazov je interna komunikacija koju u kriznim situacijama trebaju voditi članovi kriznog komunikacijskog tima, jedino se na taj način ne gubi empatija koja je posebno važna u svim kriznim situacijama ; i treći izazov je poslovna i komunikacijska strategija bez kojih je nemoguće jasno i učinkovito komunicirati u kriznim situacijama. Krizno komuniciranje je vrlo kompleksno područje javnog komuniciranja općenito. Ono podrazumijeva komunikaciju pojedinca, organizacije i institucije s javnostima tijekom kriznih situacija. Glavni cilj kriznog komuniciranja je sprječavanje poteškoća za nesmetano djelovanje organizacije ili institucije. U kriznom komuniciranju važno je imati osobu koja će biti glavni nositelj komunikacije. Tijekom trajanja pandemije COVID – 19 javnost u Republici Hrvatskoj je uplašena, zbunjena, informirana, dezinformirana i zastrašena? Pitanje pandemije COVID – 19 je eminentno političko pitanje, koje po kompleksnosti nadilazi banalno isticanje gole moći, te zahtijeva smještanje države kao glavnog aktera njegovih motiva i interesa u širi kontekst. Pandemija COVID – 19 utjecala je na sve aspekte naših života, no mi pandemiju za sada promatramo3 primarno u njenom zdravstvenom aspektu. Situacija je, izrazito izazovna i problem je što cijelo vrijeme slušamo kako postoje potpuno oprečni stavovi struke. Dakle epidemiolozi, mikrobiolozi, infektolozi i sve uključene zdravstvene struke iznose često vrlo oprečne stavove o trenutnoj kriznoj situaciji. Krajnje je vrijeme da se u javnim službama i institucijama shvati važnost kriznog komuniciranja. Cilj rada je istražiti iz javno dostupnih izvora ima li Republika Hrvatska ozbiljnu strategiju kriznog komuniciranja tijekom trajanja pandemije COVID 19.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA