Naslov
Varijabilnost sorti lucerne u nekim svojstvima sjemena
(Variability on some alfalfa seed traits)

Autori
Popović, Svetislav ; Stjepanović, Mirko ; Grljušić, Sonja ; Čupić, Tihomir ; Tucak, Marijana ; Bukvić, Gordana

Izvornik
Poljiprivreda (1330-7142) 8 (2002), 2; 5-10

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni znanstveni članak, znanstveni

Ključne riječi
lucerna; sjeme; frakcija; masa 1000 zrna; energija klijanja; tvrdo sjeme
(alfalfa; seed; fraction; 1000.seed weight; germination energy; hard seeds)

Sažetak
Poznato je da su klijavost, energija klijanja, masa 1000 zrna, a kod lucerne i udio tvrdih zrna usko povezani s krupnoćom zrna. Utjecaj krupnoće zrna lucerne na kakvoću zrna malo je istraživan. Krupnoća zrna ovisi o nasljednim svojstvima kultivara i o agroekološkim uvjetima tijekom vegetacije (Lukić, 1986., Erić, 1987., Kolak, 1994., Guberac, 1996., Achary i sur.1999., Hall i sur.1998., Gjuric i sur.1997.). Utvrđivanje utjecaja varijabilnosti krupnoće sjemena sorti lucerne te ostalih gore navedenih svojstava, bio je cilj je ovoga istraživanja. Nakon žetve 2000. i 2001. godine za ovo istraživanje korišteno je sjeme četiri sorte lucerne (Vuka, Os-Sz, Osječka 90, Stela). Sjeme svake sorte razdvojeno je pomoću sita okruglog promjera veličine otvora 1, 50 mm i 1, 40 mm na tri frakcije. Za svaku frakciju određena je masa 1000 zrna, nakon čega su uzorci stavljeni na naklijavanje (po standardnoj metodi). Određena je energija klijanja, ukupna klijavost, broj tvrdih i bolesnih zrna kao i broj abnormalnih klica, u četiri ponavljanja, a rezultati su obrađeni statističkim programom MSTAT-C. Rezultati dvogodišnjih istraživanja pokazuju statistički vrlo značajan utjecaj godine, sorte i frakcije, kao i međusobnu povezanost istraživanih faktora na masu 1000 zrna. Najveću prosječnu masu 1000 zrna imala je sorta Osječka 90 (2, 097 g), a najmanju sorta Stela (1, 983 g). U prvoj godini istraživanja ostvarena je prosječno veća masa 1000 zrna za sve sorte. Utjecaj sorte i frakcije na energiju klijanja kao i na postotak tvrdih zrna bio je statistički vrlo značajan . Najveću energiju klijanja imala je sorta Osječka 90 (75, 38 %), a najmanju sorta Stela (70, 36 %). S povećanjem krupnoće zrna povećavala se energija klijanja. Najveći postotak tvrdih zrna imala je Stela (22, 17 %), a najmanji sorta Osječka 90(15, 55 %). Postotak tvrdih zrna smanjivao se s povećanjem krupnoće zrna (krupna frakcija 16, 28 %, sitna frakcija 22, 16 %). Iz provedenog istraživanja može se zaključiti da su istraživana svojstva uvjetovana genetskom strukturom sorte, koja pod utjecajem agroekoloških uvjeta može manje ili više doći do izražaja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA