Naslov
Kvaliteta života bolesnika u stacionarnoj palijativnoj skrbi - prva istraživanja
(Quality of life of patients in inpatient palliative care - the first research)

Autori
Mudri, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Skup
Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem "Bol - 5. vitalni znak. Palijativna skrb u rješavanju patnje"

Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 18.10.2018. - 20.10.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kvaliteta života, palijativna skrb, stacionar, WHOQOL upitnik
(quality of life, palliative care, inpatients, WHOQOL questionnaire)

Sažetak
Cilj istraživanja: ispitati kvalitetu života i najčešće probleme hospitaliziranih palijativnih bolesnika s obzirom na spol, dob, stupanj obrazovanja, bračni status, mjesto stanovanja i mjesto hospitalizacije. Nacrt studije: presječna studija. Ispitanici i metode: ispitana su 84 bolesnika različite dobi i spola u Općoj županijskoj bolnici Našice, Specijalnoj bolnici za psihijatriju i palijativnu skrb Sveti Rafael Strmac, Ustanovi za palijativnu skrb Brezovica i Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan, Zagreb. Upotrijebljen je anonimni WHOQOL-BREF upitnik s 26 pitanja u koja su dodana pitanja o općim i demografskim podatcima. Rezultati: Najveći broj ispitanika smatra svoj život prosječnim (41, 7 %) te je većina ispitanika prilično nezadovoljna zdravljem (39, 3 %). Ispitanici su se izjasnili da znatno trebaju medicinski tretman, nezadovoljni su radnim sposobnostima, količinom energije koju imaju, sposobnošću koncentracije, prilikama za rekreaciju, fizičkom sigurnošću, seksualnim životom, a bolovi ih sprečavaju u izvršavanju obveza. Uobičajeno doživljavaju negativne osjećaje. Žene se bolje kreću uokolo u odnosu na muškarce. Stariji ispitanici (iznad 50 godina) su zadovoljniji područjima socijalnih odnosa, okoline, psihičkog i fizičkog zdravlja u odnosu na mlađe ispitanike (35-50 godina). Bolesnici s višom i visokom stručnom spremom su zadovoljniji količinom novca kojim raspolažu i uvjetima stambenog prostora. Usporedba po ustanovama: Našice- najmanje prilika za rekreaciju, Zagreb- rjeđe trebaju medicinske tretmane, Strmac-osjećaju se energičnije, sigurnije, zadovoljniji su kretanjem. Zaključak: Najčešći problemi palijativnih bolesnika su bol, socijalna izolacija i anksioznost, osobito kod mlađe skupine bolesnika. Postoje razlike u odnosu na spol, dob, razinu obrazovanja i ustanovu u kojoj su bolesnici hospitalizirani.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA