Naslov
Pulski egzil Rasparagana, kralja sarmatskih Roksolana
(PThe Pula Exile of Rasparaganus, King of the Sarmatian Roxolani)

Autori
Matijašić, Robert

Izvornik
Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti (1330-0768) 545 (2021), 55; 179-194

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
antička Istra, antička Pula, Roksoloani, Rasparagan
(ancient Istria, ancient Pula, Roxolani, rasparaganus)

Sažetak
Dva nadgrobna natpisa iz Pule svjedoče o boravku u gradu, u 2. stoljeću, roksolanskoga kralja Rasparagana i njegova sina Peregrina. Roksolani su sarmatski narod posvjedočen na ušću Dnjepra i Volge u 2-1. st. pr. Kr., koji se tijekom 1. st. pr. Kr. preselio između ušća Dunava i Dnjestra, te tako došli u doticaj s granicom rimske države. U doba Flavijevaca u više su navrata upadali u Meziju, a za Trajanova prvog dačkog rata bili su saveznici Dačana. U drugom dačkom ratu su bili neutralni, i za to su od Trajana dobivali godišnju naknadu. Kad je na prijestolje došao Hadrijan pobunili su se, pa je car pregovarao s njihovim kraljem i ponovo uspostavio mir. Pulski natpisi svjedoče o Roksolanskom kralju Rasparaganu, rimskom građaninu (P. Aelius R.) koji je tamo imao sina oženjenog Atijom Procilom. Vrlo je vjerojatno da je Rasparagan bio prvak Roksolana s kojim je Hadrijan pregovarao, ali iz nekog razloga je morao napustiti svoj narod i skrasiti se u Puli, gdje je njegov sin postao punopravni rimski građanin. Epizoda svjedoči o postupcima Rima s nekim barbarskim plemenima uz rimsku granicu, o horizontalnoj i vertikalnoj pokretljivosti rimskih društvenih struktura, kao i o otvorenosti rimskoga društva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Arheologija

POVEZANOST RADA