Pregled bibliografske jedinice broj: 1126902
Zakašnjela modernizacija kao potisni faktor iseljavanja iz Hrvatske: Dihotomija centar - periferija
Zakašnjela modernizacija kao potisni faktor iseljavanja iz Hrvatske: Dihotomija centar - periferija // IV. hrvatski iseljenički zbornik (2021) (znanstveni, prihvaćen)
CROSBI ID: 1126902 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zakašnjela modernizacija kao potisni faktor
iseljavanja iz Hrvatske: Dihotomija centar -
periferija
(Delayed modernization as a push factor for
emigration from Croatia: Dichotomy center -
periphery)
Autori
Jurić, Tado
Vrsta, podvrsta
Radovi u časopisima,
znanstveni
Izvornik
IV. hrvatski iseljenički zbornik (2021)
Status rada
Prihvaćen
Ključne riječi
provincija ; iseljavanje ; modernizacija ; demografska strategija ; Nacionalna razvojna strategija 2030. ; globalizacija
(province ; emigration ; modernization ; demographic strategy ; National Development Strategy 2030 ; globalization)
Sažetak
U radu polazimo od pretpostavke da je iseljavanje zapravo proces koji se velikim dijelom oblikuje manjkom modernizacijske politike te manjkom modernizacijske snage hrvatskih elita. Osnovni teorijski okvir korišten u radu je dihotomni model centar- periferija i teorija ovisnosti. Osnovna hipoteza rada je da se sve veći broj hrvatskih krajeva uslijed iseljavanja pretvara u provinciju. Temelji uzrocima i posljedicama iseljavanja velikim dijelom se nalaze u hrvatskoj prošlosti jer je svaki od tri vala hrvatske modernizacije na svoj način podbacio, dok je treća hrvatska modernizacija (od 1990.) najjače podbacila u smislu da „nove hrvatske elite“ nisu bile na visini svog povijesnog zadatka – dovršenja procesa modernizacije. Posljedično, država kao društveni entitet koji se legitimira organizacijom opstanka svojih građana nije ispunila svoj glavni cilj postojanja. Uvučeno u globalizacijske procese, bez zaštite modernizirane i efikasne države, hrvatsko društvo postalo je još izloženije nesmiljenim zakonima tržišta, pa je cijenu platilo iseljavanjem stanovništva – dok su najsnažnije pogođeni rubni dijelovi zemlje. Kao glavni izvor analize služe nam krajem 2020. objavljeni dokumenti koji predstavljaju temelj demografske strategije Republike Hrvatske do 2030.: Zakon o strancima te Nacionalna strategija razvitka (NRS). Oživljavanje hrvatskih periferija je ključna demografska mjera jer sve druge demografske mjere ne jamče ostanak stanovništva u hrvatskoj provinciji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija, Povijest