Naslov
Strategija razvitka zračnog prometa u Europi s osvrtom na Hrvatsku
(Development strategy of air traffic in Europe with regard on Croatia)

Autori
Fakleš, Dario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Fakultet prometnih znanosti

Mjesto
Zagreb

Datum
28.05

Godina
2001

Stranica
57

Mentor
Steiner, Sanja

Ključne riječi
zračni promet; infrastruktura; menadžment; regulativa...
(air traffic; infrastructure; menagement; regulations...)

Sažetak
Usporednom analizom veličine zračnog prometa u zemljama EU i u tranzicijskim zemljama nalaze se znakovite razlike. Promet unutar zemalja EU u 1998. godini je iznosio otprilike 241 milijardu putničkih kilometara, dok je u zemljama CEEC (EU pristupnice) iznosio 18, 7 milijardi putničkih kilometara ili gotovo trinaest puta manje. Standard korištenja ovog prijevoznog oblika artikuliran je u prosjeku veličinom od 642 putničkih kilometara po osobi i godini u EU, a u tranzicijskim zemljama 178 putničkih kilometara po osobi i godini odnosno 3, 5 puta manje (1998 ). S geoprometnog aspekta, sve tranzicijske zemlje su u Europi i sve su ICAO članice, a većina je u ECAC članstvu. Tranzicijske zemlje pokrivaju oko 2, 5 mil. km2 od ukupno 10, 2 mil. km2 europske površine ili gotovo četvrtinu Europe. Nadalje, tranzicijske zemlje operiraju s oko 50 kompanija i s flotom koja broji više od 100 mlaznih zrakoplova, od kojih je više od 70% istočne tehnologije, odnosno nekompatibilnih JAR /FAR standardima. U pojedinim tranzicijskim zemljama vidljiv je rast industrijske proizvodnje i znatni rast zračnog prometa prema Zapadnoj Europi (EU) ali i prometa između tranzicijskih zemalja. Međutim, dok je u razvijenim EU zemljama naglasak nacionalne politike razvitka zračnog prometa na uvažavanju ekoloških aspekata, naglasak je nacionalnih planova razvitka zračnog prometa zemalja u tranziciji na investicijama u zračnu prometnu infrastrukturu i suprastrukturu, zatim na rješavanju problematike nekompatibilne zrakoplovne regulative, uz stalno prisutan nedostatak financijskih i ljudskih resursa. Aktualni problemi europskog zračnog prometa odnose se na zagušenost međunarodnih zračnih putova Euro-zone i nemogućnost konvencionalnih sustava kontrole letenja u pariranju daljnjeg rasta prometa. Operativne implikacije ogledaju se u kašnjenju letnih operacija s negativnim konotacijama za međunarodne operatere (povećanje eksploatacijskih troškova), nemogućnošću povećanja aerodromskih kapaciteta, a posredno i u ekološkom i sigurnosnom aspektu eksploatacije zračnog prometa. Raspadom bivšeg Sovjetskog Saveza, Čehoslovačke i Jugoslavije, početkom 90-ih je kontrola prometa u relativno malom zračnom prostoru Europe bila podijeljena na više od 60 nacionalnih sustava, čime je odvijanje zračnog prometa uvelike otežano. Kako bi se povećali kapaciteti, djelotvornost i učinkovitost europskog zračnog prometa, zatim kako bi se povećala razina sigurnosti, te smanjila operativna kašnjenja i uvažili ekološki aspekti, odnosno smanjili štetni utjecaji zračnog prometa na okoliš koji se izražavaju velikim eksternim troškovima, u tijeku je usvajanje i rad na strategiji razvoja europskog zračnog prometa dvadesetprvog stoljeća. U ovom radu se elaboriraju razvojni planovi i strategije europskog zračnog prometa na globalnoj i regionalnoj razini odnosno u djelokrugu međuvladinih organizacija ICAO, ECAC s pripadajućim JAA te EUROCONTROL . Također se elaboriraju najvažniji aspekti usklađivanja sustava zračnog prometa Hrvatske, kao preduvjeta približavanju zapadno europskim standardima te pridruživanja Hrvatske u EU.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport

POVEZANOST RADA