Pregled bibliografske jedinice broj: 1126765
Utjecaj pandemije COVID-19 na psihičko funkcioniranje zdravstvenih djelatnika
Utjecaj pandemije COVID-19 na psihičko funkcioniranje zdravstvenih djelatnika // 8. brodski simpozij o alkoholizmu, kockanju i modernim ovisnostima - knjiga sažetaka / Miškulin, Maja ; Cvitković, Ana ; Gabud Gjurčević, Senka (ur.).
online: Brodski simpozij, 2020. str. 13-14 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1126765 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj pandemije COVID-19 na psihičko funkcioniranje zdravstvenih djelatnika
(The effect of COVID-19 pandemic on psychological functioning of health workers)
Autori
Petek Erić, Anamarija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
8. brodski simpozij o alkoholizmu, kockanju i modernim ovisnostima - knjiga sažetaka
/ Miškulin, Maja ; Cvitković, Ana ; Gabud Gjurčević, Senka - Online : Brodski simpozij, 2020, 13-14
Skup
8. brodski simpozij o alkoholizmu, kockanju i modernim ovisnostima "Izazovi u području mentalnog zdravlja i liječenja ovisnosti u vrijeme pandemije"
Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 26.11.2020. - 27.11.2020
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
COVID-19 ; pandemija ; zdravstveni radnici ; mentalno zdravlje
(COVID-19 ; pandemic ; health workers ; mental health)
Sažetak
Suočavanje sa pandemijom Covid-19 rezultiralo je aktivacijom i pojavom niza socioloških, kao i psiholoških reakcija u cjelokupnoj svjetskoj populaciji, a koje variraju uzimajući u obzir i određene kulturološke specifičnosti. Pandemija novim virusom nosi niz nejasnoća za pojedinca, od nerazjašnjene patofiziologije virusa, visoke virulencije, nepoznatog lijeka i cjepiva, moguće komplikacije, te značajnu stopu smrtnosti kod vulnerabilnih skupina. Naglo izazvane životne promjene u izvanrednim situacijama mogu dovesti do pojave raznovrsnih emocionalnih reakcija (od stresogenih reakcija do specifičnih psihijatrijskih stanja), nezdravih obrazaca ponašanja (npr. prekomjerna uporaba alkohola i/ili psihoaktivnih tvari) i nepridržavanja protu-epidemijskih mjera (poput samoizolacije ili karantene) osobito u vulnerabilnim populacijama. Zdravstveni radnici se posebno izdvajaju kao rizična skupina s obzirom na direktnu izloženost potencijalnoj zarazi tijekom rada i skrbi za bolesnike, značajno povećanje opsega rada (u smislu produljenoga radnog vremena), nedostatak osobne zaštitne opreme u radu, moralne i emocionalne poteškoće zbog odvajanja od obitelji kako bi izbjegli moguću ugrozu svojih bližnjih. Na Zavodu za akutnu i biologijsku psihijatriju sa intenzivnim liječenjem, Klinike za psihijatriju u Osijeku (KBC Osijek), proveli smo presječno online istraživanje u dvije faze tijekom epidemije Covid-19 - ožujak/travanj 2020. i listopad/studeni 2020. godine na različitim profilima zdravstvenih radnika (liječnici, med. sestre/tehničari, psiholozi, ljekarnici, liječnici dentalne medicine..). U istraživanju su se koristili samo-ocjenski upitnici za procjenu razine doživljaja psihičkog stresa, simptoma anksioznosti i depresivnosti, upitnik za procjenu karakternih osobina, te specifičan upitnik o utjecaju pandemije Covid-19 na kvalitetu života, uz prikupljanje demografskih podataka. Dobiveni podatci donekle koreliraju sa do sada provedenim istraživanjima, no valja istaknuti da još uvijek nema opsežnih literaturnih podataka o utjecaju Covid-19 na psihičko zdravlje zdravstvenih
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita