Naslov
Potencijal nekonvencionalnih ležišta plina u hrvatskom dijelu panonskog bazena
(Unconventional gas potential in the Croatian part of the Pannonian Basin)

Autori
Putniković, Arso ; Krklec, Nada ; Troskot-Čorbić, Tamara ; Krizmanić, Krešimir ; Mavar, Alan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni

Izvornik
4. Hrvatski geološki kongres / Knjiga sažetaka / Abstracts Book / Horvat, Marija - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2010, 289-290

ISBN
978-953-6907-23-6

Skup
4. Hrvatski geološki kongres

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 14.10.2010. - 15.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Nekonvencionalna ležišta, gusti plinonosni pješčenjak, plinonosni šejl, matična stijena
(Unconventional reservoirs, tight gas sandstone, gas shale, source rock)

Sažetak
Nekonvencionalna ležišta plina predstavljaju veoma slabo propusne stijene zasićene plinom iz kojih nije moguće ostvariti proizvodnju bez primjene masovnog hidrauličkog frakturiranja, horizontalne bušotine ili snopa horizontalnih bušotina (HOLDITCH, 2006). Proizvodnja plina iz nekonvencionalnih ležišta već duže vremena je u velikom zamahu u SAD-u gdje se više od 43% ukupne proizvodnje plina ostvaruje iz silurskih i devonskih plinonosnih šejlova i gustih, slabo propusnih pješčenjaka te metana vezanog uz ugljene slojeve. Predviđa se da će za daljnjih deset godina nekonvencionalna ležišta postati glavni izvor u ukupnoj proizvodnji plina u SAD-u. Prema konstataciji vodećih tvrtki za tehnologiju, planiranje i izvođenje radova, težište u razvoju nove tehnologije pomaknuto je na tehnologiju koja se koristi u istraživanju i proizvodnji iz nekonvencionalnih ležišta. Nekonvencionalna ležišta u Europi u zadnjih nekoliko godina su u intenzivnoj fazi istraživanja pri čemu su plinonosni šejlovi najčešći cilj istraživanja. Mogućnost ostvarenja ekonomske proizvodnje plina (SCHMOKER, 2002) iz nekonvencionalnih ležišta u Hrvatskoj prvenstveno je vezana uz Dravsku i Mursku potolinu. Temeljeno na kriterijima koji određuju nekonvencionalno ležište plina i strukturno-geološkim karakteristikama, izdvojeno je osam područja unutra Dravske potoline te jedno područje u Murskoj potolini unutar kojih postoje stroge indikacije za mogućnost proizvodnje plina korištenjem nekonvencionalne tehnologije. Sjeverozapadni dio Dravske potoline i sjeverni dio Murske potoline je od posebnog interesa zbog zasićenja suhim plinom što je potvrđeno ispitivanjem bušotina te analizom i modelom zrelosti matičnih stijena. Predmet istraživanja su dva tipa nekonvencionalnih ležišta: gusti, slabopropusni plinonosni pješčenjaci i plinonosni šejl donje do gornje miocenske starosti koji se nalaze u uvjetima znatnog nadtlaka. Gusti plinonosni pješčenjaci utvrđeni su u širem području u odnosu na plinonosne šejlove. To su vrlo slabo propusni donje do gornje miocenski pješčenjaci u izmjeni s pelitnim sekvencama. Srednja vrijednost propusnosti matriksa stijene je, u većem broju bušotina, manja od 0, 14 10–15 m2.Tijekom bušenja plinskom karotažom utvrđene su intenzivne pojave plina. Karakteristika rezultata dobivenih hidrodinamskim mjerenjima je nagli pad tlaka. Krivulja porasta slojnog tlaka najčešće ne omogućava ekstrapolaciju odnosno odredbu inicijalnog slojnog tlaka. Interpretacijom razvijenih krivulja porasta slojnog tlaka potvrđeno je postojanje dvostruke poroznosti.(slučaj gustih plinonosnih pješčenjaka u području Koprivnički Bregi). Plinonosni šejl podrazumijeva tip nekonvencionalnog ležišta u matičnoj stijeni tj. pelitnim sedimentima: muljnjaci (TIŠLJAR, 1994), kompaktni lapori, siltiti, donje miocenske starosti. Propusnost matriksa je manja od 0, 1 10–15 m2. Plinske pojave kao i dotok plina dobivenog hidrodinamskim mjerenjima vezen je uz prirodni pukotinski sistem. U SZ dijelu Dravske potoline i sjevernom dijelu Murske potoline geokemijskim analizama dokazano je postojanje matičnih stijena koje su u fazi generiranja plina, a na nekoliko bušotina iz tih intervala ispitivanjem je ostvaren obiman dotok plina uz tipični brzi pad tlaka. Karakteristično za nekonvencionalna ležišta je postojanje velikih geoloških rezervi, ali uz nizak koeficijent iscrpka (HOLDITCH at al., 2007) i brzi pad proizvodnje bušotine (90 % pada proizvodnje događa se u prvoj godini). Prednost miocenskih nekonvencionalnih ležišta plina Panonskog bazena u usporedbi s silursko-devonskim u Sjevernoj Americi očituje se u činjenici da ovdje i neznatne propusnosti stijene omogućuju dotok, u prvoj fazi tj. prije pada tlaka, ekonomskih količina (dokazano hidrodinamskim mjerenjima u SZ dijelu Dravske i sjevernom dijelu Murske potoline). Nedostatak je u činjenici da se ležišta nalaze na znatno većim dubinama, a time i znatno nepovoljnijim tlačnim i temperaturnim uvjetima što ima za posljedicu visoku cijenu bušotine. Tehnički manjak je što u sadašnjem trenutku ne postoji pilot bušotina koja daje odgovor na podatnost stijene hidrauličkom frakturiranju, te podatke o proizvodnim mogućnostima bušotine, odnosno nije moguće izračunati ekonomičnosti projekta.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA