Pregled bibliografske jedinice broj: 1126443
Je li standardizacija obrazovanja opravdana?
Je li standardizacija obrazovanja opravdana? // U mreži paradigmi: pogled prema horizontu istraživanja u odgoju i obrazovanju / Kovač, Vesna ; Rončević, Nena ; Gregorović Belaić, Zlatka (ur.).
Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2021. str. 191-206
CROSBI ID: 1126443 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Je li standardizacija obrazovanja opravdana?
(IS THE STANDARADIZATION OF EDUCATION JUSTIFIED?)
Autori
Vrcelj, Sofija ; Mrnjaus, Kornelija ; Jalušić, Anđelka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
U mreži paradigmi: pogled prema horizontu istraživanja u odgoju i obrazovanju
Urednik/ci
Kovač, Vesna ; Rončević, Nena ; Gregorović Belaić, Zlatka
Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Grad
Rijeka
Godina
2021
Raspon stranica
191-206
ISBN
978-953-361-081-4
Ključne riječi
standardizacija obrazovanja, zagovornici i protivnici standardizacije obrazovanja, nastavnici, učenici
(standardization of education, advocates and opponents of standardization of education, teachers, students)
Sažetak
Mišljenja oko standardizacije obrazovanja nisu jedinstvena. Na jednoj strani su zagovornici standardizacije koji smatraju da su standardi dobar pokazatelj kvalitete obrazovanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini što omogućuje usporedbe, a koje mogu biti dobre smjernice za inoviranje i/ili reforme obrazovanja. Temeljna je podloga ovog pristupa vjera u sposobnosti obrazovnih političara da oni znaju precizno odrediti što učenici trebaju znati i za što trebaju biti sposobni ( na tržištu rada) te na koji način nastavnici trebaju raditi. Na drugoj strani, protivnici standardizacije smatraju da je postavljanje standarda inherentno štetno jer određujući što i kako nastavnici i učenici trebaju raditi može umanjiti kvalitetu rada. Standardima se određuje što je važno namećući time analogiju industrijske proizvodnji, pri čemu učenici postaju „proizvodi“, a njihova se ponašanja određuju kao „izlazne vještine“, „kompetencije“ i „ishodi“. U potrazi za odgovorom na pitanje je li standardizacija obrazovanja opravdana, autorice u ovom radu analiziraju pro et contra standardizaciji obrazovanja koja se uvukla u obrazovne sustave diljem svijeta i posebno je izražena u neoliberalnoj politici i kulturi audita.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Rijeka