Naslov
Rogovska opatija i ugarsko-hrvatski kraljevi (12. –13. st.)
(The Rogovo (Royal Benedictine) Abbey and Hungarian-Croatian Kings (12th – 13th Centuries))

Autori
Galović, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Međunarodni znanstveni skup „Hrvatsko-mađarski odnosi kroz prošlost“. Program i sažetci. Organizatori: Odjel za arheologiju i Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru, Institut za povijest Centra za humanističke znanosti Mađarske akademije znanosti Budimpešta, Ogranak Matice hrvatske u Zadru, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski institut za povijest u Zagrebu, Mađarski institut u Zagrebu, Zavičajni muzej Biograd na Moru i Glagoljaška udruga Sidraška županija / Uglešić, Ante - Biograd : Sveučilište u Zadru i Zavičajni muzej Biograd na Moru, 2019, 15-16

ISBN
978-953-59572-0-1

Skup
Međunarodni znanstveni skup „Hrvatsko-mađarski odnosi kroz prošlost“

Mjesto i datum
Biograd na Moru, Hrvatska, 17.05.2019. - 19.05.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Rogovska opatija, ugarsko-hrvatski kraljevi, 12. –13. st.
(Rogovo (Royal Benedictine) Abbey, Hungarian-Croatian Kings, 12th – 13th Centuries)

Sažetak
Hrvatski benediktinski kraljevski samostan (monasterium regale) sv. Ivana Evanđelista u Biogradu, formalno utemeljen 1060. godine, odnosno nakon mletačkog razaranja ovoga grada 1125. godine i preseljenja njegovih redovnika na obližnji otok Pašman pod imenom svetih Kuzme i Damjana – zapravo pod zajedničkim imenom Rogovska opatija – tijekom svoje gotovo tisućljetne povijesti bio prvenstveno mjesto molitve i rada, duhovnosti i kulture, ali i mjesto od posebna interesa kraljevskih struktura. Tako, primjerice, osim ispravâ kralja Petra Krešimira IV. u arhivskom fondu Benediktinski samostan Sv. Kuzme i Damjana na Pašmanu u Državnom arhivu u Zadru (sign. HR- DAZD-337) danas se nalaze izvornici i prijepisi nekolicine isprava iz 12. i 13. stoljeća kojima je formalni izdavač hrvatsko-ugarski kralj. To su isprave: iz 1166. godine kralja Stjepana III. (1163. – 1172.), sin kralja Gejze ; iz 1188. godine kralja Bele III. (1172. – 1196.) ; isprava iz 1200. godine kralja Emerika (1196. – 1204.) ; te isprava iz 1210. godine kralja Andrije II. (1205. – 1235.), sina kralja Bele III. (obradit će se također i isprave iz 1198. i 1200. tada još hercega Andrije). U izlaganju će se problematizirati povijesna i diplomatička autentičnost ovih isprava te iznijeti okolnosti njihova nastanka odnosno ustanoviti intervale u kojima se isprave Arpadovića javljaju vezano za Rogovsku opatiju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo, Povijest

Napomena
Međunarodni znanstveni skup „Hrvatsko-mađarski
odnosi kroz prošlost“, organizatori: Odjel za
arheologiju i Odjel za povijest Sveučilišta u
Zadru, Institut za povijest Centra za
humanističke znanosti Mađarske akademije
znanosti Budimpešta, Ogranak Matice hrvatske u
Zadru, Filozofski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, Hrvatski institut za povijest u
Zagrebu, Mađarski institut u Zagrebu, Zavičajni
muzej Biograd na Moru i Glagoljaška udruga
Sidraška županija, Biograd na Moru, 17. – 19.
svibnja 2019. (referat: Rogovska opatija i
ugarsko-hrvatski kraljevi /12. –13. st./)

POVEZANOST RADA