Naslov
Klimatske promjene i njezine posljedice na poljoprivredu
(Climate change and its consequences for agriculture)

Autori
Vučetić, Višnjica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Okrugli stol Prevencija u proizvodnji hrane – klimatske promjene kao funkcija sigurnosti i proizvodnje hrane / - Tuhelj, 2017, 2-2

Skup
Okrugli stol Prevencija u proizvodnji hrane – klimatske promjene kao funkcija sigurnosti i proizvodnje hrane

Mjesto i datum
Tuheljske Toplice, 26.05.2017

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
proizvodnja hrane ; klimatske promjene
(food production ; climate change)

Sažetak
U svakodnevnom životu susrećemo se s problematikom klimatskih promjena vezanih uz globalno zatopljenje. Znanstvenici diljem svijeta istražuju s različitih aspektima utjecaj klimatskih promjena i ekstremnih događaja na pojedine grane gospodarstva. Danas kada nedostatak vode i sve dulja sušna razdoblja, s jedne strane, a poplave, s druge strane, stvaraju velike gospodarske štete u poljoprivredi, važna je objektivna informiranost javnosti o utjecaju regionalnih klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju kao i pravilno gospodarenje vodom za potrebe poljoprivrede. Istraživanja u svijetu pokazuju da utjecaj budućih klimatskih promjena neće biti ujednačen za sve poljoprivredne kulture. Tako će se pojaviti neka nova područja s optimalnim uvjetima za uzgoj nekih sorata, koja to do sada nisu bila. Na drugimpodručjima, gdje su se tradicionalno uzgajalane neke sorte, klimatski uvjeti neće više biti tako povoljni. Kod nas je kukuruz najraspronjenija poljoprivredna kultura te je detaljno istraživan utjecaj klimatskih promjena na duljinu vegetacijskog razdobljai njegove prinose. Rezultati modeliranja fenoloških faza i prinosa kukuruza u sadašnjim klimatskim uvjetima ukazala je na signifikantno skraćivanje vegetacijskog razdoblja kukuruzaza oko 5 dana/10 god i smanjenja prinosa kukuruza za 216 kg/ha u središnjoj Hrvatskoj. Projekcije scenarija klimatskih promjena dopolovice 21. st. pokazuju skraćivanje vegetacije kukuruza do mjesec dana uz smanjenje prinosa za 9–13%. Do kraja stoljeća moguća je ranija berba kukuruza i do mjesec i pol dana uz pad prinos azrnaza 14–25% u odnosu na sa današnje klimatske uvjete a koji se zadržale jednake agrotehničke mjere i hibridi kukuruza kao što su danas. Međutim, kod agrometeorološkog modeliranja pored meteoroloških podataka, nužni su ulazni podaci s pokusnih polja određene poljoprivredne kulture kao i vertikalni profili tla. Da bi ti podaci bili dostupni širokoj znanstvenoj zajednici, potrebno je izraditi državnu bazu podataka kemijskih i fizikalnih analiza usjeva i tla kao što primjerice postoji državna baza meteoroloških podataka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geofizika

POVEZANOST RADA