Naslov
Klima i utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu i požare raslinja
(Climate and climate change impact in agriculture and wildfires on the island of Hvar)

Autori
Vučetić, Višnjica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka - Stručni skup: 160 godina meteorološke postaje Hvar/Proceedings of Abstracts - Symposium on 160 years of the Hvar meteorological staion / Vučetić, Višnjica - Hvar : Državni hidrometeorološki zavod, 2018, 12-13

Skup
Stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem: 160 godina meteorološke postaje Hvar = Symposium on 160 years of the Hvar meteorological staion

Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 12.10.2018

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
linearni trend ; fenološke faze ; požari raslinja
(linear trend ; phenological stages ; wildfires)

Sažetak
Vrijeme je trenutno stanje atmosfere u određenom mjestu u određenom vremenu, a klima prosječno stanje vremena u nekom mjestu tijekom duljeg razdoblja, najčešće 30 godina. U svakodnevnom životu susrećemo se s klimatskim promjenama vezanim uz globalno zatopljenje. U Hvaru je srednja godišnja temperatura zraka bila 16.3°C u referentnom klimatskom razdoblju 1961. – 1990. U 100 godina ona je porasla za +0.8°C, a srednji godišnji broj vrućih dana (tmaks ≥ 30°C) povećao se za +32 dana. Srednja godišnja količina oborine iznosi 730.4 mm, ali se opaža blago smanjenje za -22.7 mm/100 god. Istraživanja pokazuju da utjecaj budućih klimatskih promjena neće biti ujednačen za sve poljoprivredne kulture. Područja s optimalnim uvjetima se pojavljuju za uzgoj novih sorata, a za neke tradicionalne sorte vremenski uvjeti postaju sve nepovoljniji. Primjerice dozrijevanje grožđa Plavac mali prosječno je trajalo 38 dana u Hvaru u razdoblju 1961. – 1990., a u novom razdoblju 1987. – 2016. samo 20 dana. U proljeće je trend ranijeg početak cvjetanja maslina za -4.3 dana/10 godina., a berbe za -2.5 dana u 10 godina u jesen. U referentnom klimatskom razdoblju maslina je prosječno procvjetala 26. svibnja, a berba je počela 13. studenog. Osim toga, srednjodalmatinski otoci su najugroženije područje od požara raslinja u Hrvatskoj. Razlog tome su lako zapaljivi biljni pokrov i dugotrajna sušna razdoblja, a tu potencijalnu opasnost povećava i velik broja turista ljeti. Utjecaj klimatskih promjena na opasnost od požara raslinja pokazuje tendenciju ranijeg početka požarne sezone u svibnju, ali i mogućnost produljenja do listopada. Svakako je potrebno očuvati zelenilo, šume, poljoprivredne površine te mikroklimu otoka Hvara, zbog lokalnog stanovništva, ali i zbog raznolikosti turističke ponude. Normalno da svako sprječavanje šumskih požara, te ublažavanje posljedica od ekstremnih vremenskih prilika dovodi do ušteda u proračunu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geofizika

Napomena
Zborni sažetaka je tiskan na hrvatskom i engleskom jeziku.

POVEZANOST RADA