Naslov
Klimatske promjene i proizvodnja kukuruza u Hrvatskoj
(Climate change and maize production in Croatia)

Autori
Vučetić, Višnjica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Meteorološki izazovi 2: Meteorologija u fokusu javnosti/Challenges in Meteorology 2: Meteorology in the Focus of Public / - Zagreb : Hrvatsko meteorološko društvo (HMD), 2012, 45-45

Skup
Meteorološki izazovi 2: Meteorologija u fokusu javnosti/Challenges in Meteorology 2: Meteorology in the Focus of Public

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.03.2012. - 07.03.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
agrometeorološki model ; kukuruz, klimatske promjene
(crop weather model ; maize ; climate change)

Sažetak
Za istraživanje klimatskih promjena služe globalni klimatski modeli s parametrizacijama složenih fizičkih procesa u atmosferi i oceanima, kao i njihovim meñudjelovanjem. Rezultati globalnih klimatskih modela se zatim prilagoñavaju dinamičkom ili statističkom prilagodbom na manje područje. Modeliranje potencijalnih utjecaja klimatskih promjena na poljodjelsku proizvodnju vrlo je važno, pogotovo u današnjim prilikama, kada nestašica hrane zahvaća sve više zemalja. Kukuruz je najrasprostranjenija poljodjelska kultura u Hrvatskoj što je bio razlog istraživanja učinka klimatskih promjena na njegov prinos u središnjoj Hrvatskoj. Pomoću agrometeorološkog modela DSSAT, koji je jedan od najčešće primijenjivanih agrometeorološki modela u svijetu, simuliran je prinos kukuruza u sadašnjoj klimi pomoću meteoroloških podataka s postaje Zagreb-Maksimir (1949-2004). Fizikalni i kemijski podaci tla, te fiziološki i morfološki podaci kukuruza, dobi veni standardnim poljskim pokusom na poljoprivrednom dobru Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1999. godine, nisu mijenjani kroz cijelo promatrano razdoblje. Rezultati linearnog trenda pokazuju signifikantno smanjenje prinosa kukuruza za 216 kg/ha u 10 godina, ali i raniji početak svilanja kukuruza (1.4 dana/10 god) i fiziološke zrelosti (4.5 dana/10 god) što ukazuje na skraćivanje vegetacijskog razdoblja posljednjih desetljeća. Za projekcije prinosa kukuruza tijekom 21. st. generiran je sintetički meteorološki niz pomoću stohastičkoga vremenskog generatora Met&Roll. Zatim je niz modificiran u skladu s različitim klimatskim scenarijima koji su dobiveni iz globalnih klimatskih modela ECHAM, HadCM i CSIRO. Tako modificirani meteorološki podaci su bili ulazni podaci u model DSSAT kojim su procijenjene komponente kukuruza u budućoj klimi. Uz pretpostavku današnjih agrotehničkih mjera i hibrida kukuruza očekuje se ranija berba kukuruza i do mjesec i pol dana uz pad prinosa zrna od 14% do 25% u promijenjenim klimatskim uvjetima do kraja 21. st. u odnosu na sadašnje klimatske uvjete u središnjoj Hrvatskoj. Dakle, u budućnosti Hrvatska bi mogla pripadati području sa smanjenim prinosom kukuruza, te se trebaju uložiti svi napori za ublažavanje posljedica klimatskih promjena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geofizika

POVEZANOST RADA