Pregled bibliografske jedinice broj: 1126026
Komponente vodne ravnoteže u Hrvatskoj
Komponente vodne ravnoteže u Hrvatskoj // Meteorološki izazovi 2: Meteorologija u fokusu javnosti/Challenges in Meteorology 2 Meteorology in the Focus of Public
Zagreb: Hrvatsko meteorološko društvo (HMD), 2012. str. 14-14 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1126026 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Komponente vodne ravnoteže u Hrvatskoj
(Water balance components in Croatia)
Autori
Ferina, Jelena ; Vučetić, Višnjica ; Bašić, Tomislav ; Grisogono, Branko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Meteorološki izazovi 2: Meteorologija u fokusu javnosti/Challenges in Meteorology 2 Meteorology in the Focus of Public
/ - Zagreb : Hrvatsko meteorološko društvo (HMD), 2012, 14-14
Skup
Meteorološki izazovi 2: Meteorologija u fokusu javnosti/Challenges in Meteorology 2 Meteorology in the Focus of Public
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.03.2012. - 07.03.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Palmerova metoda ; evapotranspiracija
(Palmer method ; evapotranspiration)
Sažetak
Palmerovom metodom odreñene su mjesečne vrijednosti komponenti vodne ravnoteže iz meteoroloških podataka (temperatura, količina oborine i relativna vlažnost zraka) s 82 postaje u razdoblju 1981-2010. Uvažavajući pedološke podatke. Komponente vodne ravnoteže su: potencijalna evapotranspiracija (PET), stvarna evapotranspiracija (ET), sadržaj vode u tlu (S), otjecanje (RO), procjeñivanje (R) i gubitak vode iz tla (L). Evapotranspiracija je proces isparavanja vode s tla (evaporacija) te iz biljaka i životinja (transpiracija). Komponente vodne ravnoteže, iako najvećim dijelom ovise o klimatskim elementima, ovise i o geografskom položaju i geološkoj podlozi. Za prostornu razdiobu godišnjih vrijednosti komponenti vodne ravnoteže, kao i u vegetacijskom razdoblju od travnja do rujna, nije uzet u obzir utjecaj reljefa tla pri interpolaciji podataka izmeñu postaja. Meñutim, i iz takvog grubljeg prikaza komponenti vodne ravnoteže uočavaju se neke razlike na području Hrvatske. Kada bi bilo dovoljno oborine, najveći PET bio bi u Dalmaciji. No, zbog nedostatka oborine prostorna razdioba ET u Dalmaciji se ne razlikuje od ostatka Hrvatske. Najveća vrijednost RO je u područjima s velikom količinom oborine (gorska Hrvatska). Analizirane promjene za razdoblje 1981-2010. ukazuju na više temperature zraka i manje količine oborine u odnosu na standardno klimatološko razdoblje 1961-1990. Njihov meñusobni odnos nepovoljno utječe na ET u područjima s nedovoljnom količinom oborine (primorska Hrvatska). Za postaje Osijek, Zagreb, Crikvenicu, Gospić i Hvar izračunat je sekularni trend komponenata vodne ravnoteže u razdoblju 1901-2010, te su testirane Mann-Kendallovim rang testom. Dobiveni rezultati ukazuju na signifikantan porast godišnjih vrijednosti temperature zraka i potencijalne evapotranspiracije na promatranim postajama. Signifikantno smanjenje godišnjih vrijednosti količine oborine, relativne vlažnost i zraka, RO i S. Primjena proračuna komponenti vodne ravnoteže moguća je i bitna u racionalnom gospodarenju s vodom, u poljoprivredi i vodnom gospodarstvu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geofizika
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-004-1193086-3035 - Klimatske varijacije i promjene i odjek u područjima utjecaja (Gajić-Čapka, Marjana, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Državni hidrometeorološki zavod,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb