Naslov
Pejzažni i kršćanski motivi u pjesmama i pripovijesti "Mor" Đure Sudete
(Nature and Christian motifs in Đuro Sudeta‘s Poems and in Novella "Mor")

Autori
Ivezić Talan, Melanija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet u Zagrebu / Kroatistika

Mjesto
Zagreb

Datum
23.04

Godina
2019

Stranica
301

Mentor
Slavić, Dean

Ključne riječi
Đuro Sudeta ; pjesme ; pripovijest Mor ; pejzažni motivi ; kršćanski motivi ; hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća ; međuratno razdoblje hrvatske književnosti
(Đuro Sudeta ; poems ; novella Mor ; nature motifs ; Christian motifs ; Croatian literature of Christian inspiration ; interwar period of Croatian literature)

Sažetak
Disertacija donosi analizu pejzažnih i kršćanskih motiva u pjesmama i pripovijesti Mor Đure Sudete. Polazišna postavka o povezanosti i međuovisnosti prirode i nutrine subjekta/junaka u korpusu provjerava se iz raznovrsnih kutova: književnokritičkoga, teološkoga i psihološkoga. Istraživanje je potaknuto nedostatnim kritičkim vrednovanjem Sudetina opusa, odnosno činjenicom da dosad nije provedena temeljita analiza njegova književnoga rada (objavljen je tek zbornik radova u povodu stote godišnjice rođenja autora). Cilj disertacije je definirati idejnu i poetološku pozadinu pejzaža u tekstu. Sukladno Amielovoj krilatici o pejzažu kao stanju duše, Sudetina topofilija razmatra se u svezi s kršćanskim, poglavito franjevačkim svjetopogledom autora. Sudeta u tome nije osamljen. Hrvatsko pjesništvo s početka prošloga stoljeća (Nikola Šop, Dragutin Domjanić, Vladimir Nazor, Ivo Horvat i drugi) svjedoči snažnoj popularnosti sveca, kao i afirmaciji franciskanskih ideja u književnosti. U tom smislu tumače se idejni i motivski paralelizmi nazočni u Pjesmi brata Sunca sv. Franje Asiškoga te pjesmama i Moru Đure Sudete. U radu se, također, analizira u kojoj su mjeri modernističke tendencije u umjetnosti ranoga dvadesetoga stoljeća utjecale na Sudetino pismo. Autora se poredbenim čitanjima dovodi u svezu s lirskim pejzažistima moderne i avangardne hrvatske književnosti (Antun Gustav Matoš, Vladimir Vidrić, mladoliričari, Antun Branko Šimić). Disertacija započinje pregledom dosadašnjih osvrta na Sudetin opus, kako unutar hrvatske književne kritike, tako i u kontekstu nacionalne književne historiografije. Na temelju uvida u pojedinačne književnopovijesne koncepcije i metodologije, kao i u pozicioniranje autora unutar odabranih povijesti i pregledā nacionalne književnosti, iznose se opažanja o vrjednovanju pjesničkog opusa te se uspoređuju detektirane značajke Sudetina djela. U idućem poglavlju određuju se glavne poetičke smjernice unutar pojedinih pjesničkih zbirki, što u konačnici pridonosi oblikovanju razvojne putanje autora. Istražuje se i fonetska dimenzija Sudetina pjesništva. Kritičko tumačenje odabranih pjesama oslanja se na istraživanja Branka Vuletića. U nastavku rada ispituju se simbolička značenja Sudetinih „prostora intimnosti“ (zavičajni krajolik, kućica i majka). Teorijsku podlogu pritom čine Bachelardove fenomenološke studije, odnosno njegova filozofija počinka. Slijedi analiza dominantnih kompozicijskih kretanja, kao i naglašenog dualizma u kompoziciji Sudetinih zbirki. U drugom dijelu disertacije istražuje se višeslojnost, odnosno poetička „gustoća“ pripovijesti Mor. Definiraju se generičke, stilske i žanrovske odrednice teksta. Uz pregled motiva i strukturnih postupaka karakterističnih za impresionističko poetičko usmjerenje, analizira se utjecaj avangardnih (ekspresionističkih) strujanja na Sudetinu prozu. Rezultati provedena istraživanja (s uporištem u Staigerovoj studiji Temeljni pojmovi poetike) ukazuju na potpunu pripadnost Mora sustavu lirskoga stila. Utvrđeno je također kako Sudetino djelo istodobno iskazuje pripadnost suvremenim književnim strujanjima, ali i otklon od njih, ne slijedeći u potpunosti niti jednu od onodobnih vladajućih stilskih formacija. Prepoznajemo to kao jedan od važnijih pokazatelja trajne aktualnosti i vrijednosti ovog nevelikog poetskog opusa. Završni dio istraživanja odnosi se na usporedbu Mora i pjesničkih tekstova u tematsko-motivskom sloju. Ukazujući na povezanost motiva u opusu, naglašava se jedinstvo autorova nadahnuća. Time se potvrđuje utemeljenost postavki Ilije Jakovljevića i Mate Ujevića o povezanosti života i djela književnika katolika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA