Naslov
Jezični strah(ovi) inojezičnih govornika hrvatskoga koji žive u Republici Hrvatskoj
(Language fears of non-native Croatian speakers living in the Republic of Croatia)

Autori
Grgić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
/SIH/ Stručno i znanstveno savjetovanje za lektore hrvatskoga kao inoga jezika - Knižica sažetaka / - , 2019, 13-13

Skup
/SIH/ Stručno i znanstveno savjetovanje za lektore hrvatskoga kao inoga jezika

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.07.2019. - 13.07.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
hrvatski kao ini jezik, jezičnobiografska metoda, afektivni obrat, osjećaj straha, jezični strahovi, neizvorni govornici hrvatskoga
(Croatian as L2, language biography, affective turn, emotions, fear, foreign language anxiety, non-native Croatian speakers)

Sažetak
U radu se u okvirima jezičnobiografske metode istražuje osjećaj straha od jezika, ali i različiti drugi strahovi koji su povezani s jezikom/jezicima. Budući da odabrana metoda podrazumijeva da je iskustvo (svako, pa i emocionalno) jezično kodirano, u radu će se analizirati građa koju čini petnaestak jezičnobiografskih iskaza različitih inojezičnih govornika hrvatskoga koji žive u Hrvatskoj. S obzirom na to da strah od jezika i inojezična anksioznost nisu novina u glotodidaktici, pa se različiti autori već desetljećima bave ulogom tih afektivnih faktora u ovladavanju jezikom (npr. MacIntyre i Gardner 1994 ; Mihaljević Djigunović 2000, 2002 ; Mardešić, Svilarić i Klak 2015 ; Mardešić i Pasini 2015), u radu će se nastojati ponuditi mogući analitički okvir za istraživanje osjećaja straha iz perspektive tzv. afektivnoga obrata (npr. Clough 2007, Greenwald Smith 2011, Rudan 2018) te narativnoga i biografskoga obrata (Riessman 1993, 2001 ; Nekvapil 2006, Piškorec 2007, Pavlenko 2007). Jezični se strahovi različitih tipova inojezičnih govornika hrvatskoga koji žive u Republici Hrvatskoj u radu istražuju na nekoliko različitih razina, a cilj je istraživanja odgovoriti na sljedeća pitanja: (1) na koji način govornici u narativima kodiraju osjećaj straha, (2) kakvi su njihovi jezični odabiri, (3) koju funkciju imaju dijelovi iskaza u kojima se govori o strahu, (4) kako se govornici samopredstavljaju i samopozicioniraju, tj. kako narativno konstruiraju svijet u kojem žive i sebe kao subjekt koji se boji ili ne boji, (5) koje strahove dijele određene podskupine inojezičnih govornika i sl.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA