Naslov
Akustički opis prozodije riječi u osječkom govoru
(Acoustic description of word prosody in the Osijek variety of the Štokavian speech)

Autori
Rajle, Lorna ; Pletikos Olof, Elenmari ; Martinović, Blaženka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka. Deseti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem: Istraživanja govora / Liker, Marko ; Vlašić Duić, Jelena - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2019, 81-83

Skup
10. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Istraživanja govora (SR 2019)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.12.2019. - 07.12.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
osječki govor ; prozodija riječi ; hrvatski naglasci ; zanaglasna dužina
(speech of the Osijek variety ; word prosody ; Croatian pitch-accents ; postaccentual length)

Sažetak
Osječki govor pripada jednom od triju novoštokavskih dijalekata štokavskog narječja koji u svom prozodijskom repertoaru ima četiri naglaska (kratkosilazni, dugosilazni, kratkouzlazni i dugouzlazni) te zanaglasnu dužinu. Dosadašnji akustički opisi govora Osječana ukazuju na to da osječki govor, iako ima obilježja četiriju standardnih naglasaka, fonetski blago odstupa od opisa naglasaka u standardnom varijetetu, a osobine su odstupanja duljenje kratkih naglasaka, kraćenje dugih te kraćenje zanaglasne dužine. Cilj je ovog istraživanja akustički opis prozodije riječi u govoru osječkih govornika mlađe, srednje i starije dobi te usporedba s akustičkim osobinama govornika standardnog idioma. Korpus su za analizu snimke ukupno 15 govornika Osječana, po pet govornika iz skupine govornika mlađe dobi (14 – 25 godina), srednje dobi (26 – 63 godine) i starije dobi (od 64 godine i stariji), koji su se rodili i odrasli u Osijeku te snimke jednoga govornika standardnog idioma. Govornici su čitali rečenice s ciljanim riječima u finalnim pozicijama koje su fonetski izbalansirane: sve riječi su trosložne, a naglašeni vokali su /i/, /a/ i /u/. Mjereni su akustički parametri trajanje naglašenih i zanaglasnih samoglasnika, tonska razlika naglašenog i zanaglasnog samoglasnika te tonski raspon i smjer tona u naglašenom vokalu. Trajanje je mjereno u milisekundama (ms), a zatim normalizirano prema tempu artikulacije govornika, a tonska je visina mjerena u hercima (Hz), a zatim normalizirana u polustepene. Zanaglasna je dužina i perceptivno analizirana tako da je troje stručnjaka procjenjivalo percipira li se zanaglasni slog kao dužina. Rezultati akustičke analize pokazuju da razlike u trajanju naglašenih vokala između dobnih skupina nisu statistički značajne, ali rezultati ispitanika najmlađe dobne skupine ukazuju na tendenciju kraćenja naglašenih vokala. Rezultati analize tonske razlike naglašenog i zanaglasnog vokala kod kratkouzlaznih i dugouzlaznih naglasaka pokazuju da je u oko 50 % riječi ton zanaglasnog vokala niži, a u oko 50 % viši u odnosu na naglašeni vokal. Tijek osnovnog tona u naglašenim vokalima pod svim je naglascima silazan, a naglasci se razlikuju u rasponu tona: raspon silaznosti u kratkim je naglašenim vokalima manji, a u dugim je naglašenim vokalima veći. Rezultati usporedbe prosječnog izgovora osječkih govornika u odnosu na standardnoga govornika pokazuju da se kratki naglasci dulje, a dugi krate te da se znatno skraćuje zanaglasna dužina do veličine koja se više ne može percipirati kao dužina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA