Naslov
KVALITATIVNI PRISTUP DEFINICIJI MENTALNOG ZDRAVLJA: ŠTO JE PREMA VAŠEM MIŠLJENJU MENTALNO ZDRAVLJE?
(QUALITATIVE APPROACH TO THE DEFINITION OF MENTAL HEALTH: WHAT IS MENTAL HEALTH?)

Autori
Petak, Ana ; Jureta, Jelena ; Maričić, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
68. KONGRES PSIHOLOGA SRBIJE Psihologija iz dana u dan: Svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu Knjiga rezimea / - , 2021, 85-85

Skup
68. kongres psihologa Srbije Psihologija iz dana u dan: Svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu

Mjesto i datum
Srbija; online, 27.11.2020. - 28.11.2020

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
mentalno zdravlje, definicija mentalnog zdravlja, tematska analiza, emocionalno opismenjavanje
(mental health, definition of mental health, thematic analysis, emotional literacy)

Sažetak
Tijekom života više od 20% odrasle populacije suočeno je s nekim od problema mentalnog zdravlja, a zbog manjkavosti njegova dosadašnjeg interpretiranja razmatraju se nove definicije. Mentalno zdravlje se nerijetko pogrešno smatra suprotnošću mentalnoj bolesti, no ono je kompleksan konstrukt kojeg nije jednostavno definirati. Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja percepcije mentalnog zdravlja među građanima. Sudionici su tijekom jeseni 2019. godine ispunjavali onlajn anketni upitnik sastavljen za potrebe istraživanja, u kontekstu kojeg su odgovarali na pitanje otvorenog tipa „Što je prema Vašem mišljenju mentalno zdravlje?“. Uzorak je odabran prigodno, na način da je link sa upitnikom poslan poznanicima istraživača koji su ga proslijedili na još nekoliko adresa. Od ukupno 108 sudionika (71% ženskih, 21–59 godina, Mgod=33.47, sd=7.24), različita podrijetla i obrazovanja, njih 74 je ponudilo odgovor na relevantno pitanje (78.1% ženskih, 21-59 godina, Mgod=34.41, sd=7.86). Odgovorima na otvoreno pitanje pristupilo se kvalitativnom metodom tematske analize. Odgovori najvećeg postotka sudionika (31.1%) mogu se kategorizirati u kategoriju unutarnjeg zadovoljstva (mir/snaga/ravnoteža), potom adekvatnog suočavanje s problemima/stresom (25.7%) i zdravlje/i ili odsutnost bolesti (25.7%). Manji postotak sudionika definira mentalno zdravlje kao socijalno prilagođeno funkcioniranje (12.2%), samokontrolu (razmišljanja, emocija, ponašanja) (12.2%), samopoštovanje (10.8%), samoaktualizaciju i produktivnost (9.5%) te kao mentalno zdravlje u društvenom kontekstu (5.4%). U usporedbi sa sudionicima koji nisu ponudili odgovor na pitanje definiranja mentalnog zdravlja, sudionici koji su odgovorili na to pitanje su stariji te se u većoj mjeri smatraju informiranima o pitanju zaštite mentalnog zdravlja, no ne razlikuju se prema podrijetlu niti obrazovanju. Osobno iskustvo traženja podrške u ustanovi za zaštitu mentalnog zdravlja, kao ni istovjetno iskustvo osoba bliskih sudionicima, nisu se pokazali relevantnima za način definiranja mentalnog zdravlja. Rezultati podupiru inicijativu i prijedloge nove šire definicije mentalnog zdravlja s naglaskom na postizanje osjećaja unutarnje harmonije i ravnoteže. Istovremeno, ističe se daljnja potrebu za educiranjem, informiranjem i opismenjavanjem građana u području mentalnog zdravlja.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA