Pregled bibliografske jedinice broj: 1125094
Kontekst, akteri i ideje Hrvatskog proljeća
Kontekst, akteri i ideje Hrvatskog proljeća // Sinj i Hrvatsko proljeće: zbornik radova / Žižić, Jakov (ur.).
Zagreb : Sinj: Klub Sinjana Zagreb ; Institut za migracije i narodnosti (IMIN) ; Matica hrvatska, 2021. str. 15-73
CROSBI ID: 1125094 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kontekst, akteri i ideje Hrvatskog proljeća
(Context, Protagonists and Ideas of Croatian Spring)
Autori
Mihaljević, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo
Knjiga
Sinj i Hrvatsko proljeće: zbornik radova
Urednik/ci
Žižić, Jakov
Izdavač
Klub Sinjana Zagreb ; Institut za migracije i narodnosti (IMIN) ; Matica hrvatska
Grad
Zagreb : Sinj
Godina
2021
Raspon stranica
15-73
ISBN
978-953-6028-47-4
Ključne riječi
Hrvatsko proljeće ; liberalizacija ; decentralizacija ; Socijalistička Republika Hrvatska ; Savez komunista Hrvatske ; Matica hrvatska ; studentski pokret
(Croatian Spring ; liberalization ; decentralization ; Socialist Republic of Croatia ; League of Communists of Croatia ; Matica hrvatska ; student movement)
Sažetak
U ovom radu se, na temelju dosadašnjih historiografskih spoznaja, prikazuje kontekst u kojem je nastalo Hrvatsko proljeće, kao i glavne ideje i aktere tog reformskog pokreta. Riječ je o kompleksnom društveno-političkom fenomenu koji se u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj pojavio u drugoj polovici 1960-ih i kulminirao 1971. godine. Nastanak pokreta omogućio je sukob unutar vladajućeg Saveza komunista Jugoslavije u kojem je kroz 1960-e došlo do razilaženja u pogledu načela daljnjeg društveno-političkog razvoja Jugoslavije. Jedan dio partije zagovarao je reforme, decentralizaciju Jugoslavije i veću autonomiju njezinih republika, a drugi je nastojao sačuvati centralizirani model upravljanja. S obzirom da su sredinom 1960-ih načela reformista dobila prednost, došlo je do svojevrsnog procesa liberalizacije koji će dovesti do politizacije društva i do puno otvorenijih rasprava o društvenim i državnim pitanjima. Brojni intelektualci, okupljeni ponajprije oko Matice hrvatske, a potom i studenti, uključili su se u rasprave o društvenim promjenama i podupirali su reformski orijentirano krilo vladajuće partije, ali su u javnost izlazili i s novim idejama i zahtjevima. Ideja o potrebi političke i upravne decentralizacije, pravednije raspodjele državnih prihoda i liberalizacije gospodarskog života u isti je smjer dovelo dotad nepovezane društvene skupine u Hrvatskoj zbog čega se počelo govoriti o jedinstvenom političkom pokretu, iako prave suradnje između tih skupina nikad nije bilo. Svaka skupina davala je svoj pečat u tadašnjim društveno-političkim gibanjima, i tek je njihovo ukupno djelovanje dovelo do pojave tzv. masovnoga pokreta. U radu se pojašnjava i to zašto je pokret slomljen i koje su posljedice iz toga nastale.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
