Pregled bibliografske jedinice broj: 1125092
’68. i kritika instrumentalne racionalnosti (praxis vs frankfurtovci
’68. i kritika instrumentalne racionalnosti (praxis vs frankfurtovci // Kriza i kritike racionalnosti. Nasljeđe '68 : radovi četvrtog Okruglog stola Odsjeka za filozofiju / Mikulić, Borislav ; Žitko, Mislav (ur.).
Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019. str. 54-69 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1125092 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
’68. i kritika instrumentalne racionalnosti (praxis vs frankfurtovci
(’68 and the Critique of Instrumental Rationality (The Praxis Philosophers vs The Frankfurt School))
Autori
Veljak, Lino
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Kriza i kritike racionalnosti. Nasljeđe '68 : radovi četvrtog Okruglog stola Odsjeka za filozofiju
/ Mikulić, Borislav ; Žitko, Mislav - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019, 54-69
ISBN
978-953-175-821-5
Skup
Četvrti okrugli stol Odsjeka za filozofiju
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 02.11.2018. - 03.11.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
studentski pokret 1968 ; Praxis ; Frankfurtska škola ;
(1968 student movement ; Praxis ; The Frankfurt School)
Sažetak
Glavni filozofski motiv studentskog pokreta 1968. sastojao se u osporavanju instrumentalne racionalnosti. Na temelju inzistiranja na razlikovanju razuma (Verstand) od uma (Vernunft) oblikuje se u okviru kruga oko Praxisa kritika instrumentalne racionalnosti. Kritika instrumentalnog uma razvijena je u Frankfurtskoj školi, izvorno kod Horkheimera, potom u sistematskom obliku kod Habermasa, koji razlikuje kognitivno-instrumentalni um, svojstven znanosti, kojim se promatraju zbivanja, predviđaju i kontroliraju ishodi te intervenira u zbivanja na osnovi postavljenih hipoteza od moralno-praktičkog i estetskog uma. Pozicija Praxisa o kojoj je ovdje riječ načelno je usmjerena protiv metafizike, posebno u njezinim pozitivističko-scijentističkim derivatima, ali se autori iz spomenutog kruga diferenciraju i u odnosu na Frankfurtsku školu, s jedne strane s obzirom na neadekvatno korištenje pojma uma umjesto pojma racionalnosti, a s druge strane s obzirom na njihovu interpretaciju Marxa, posebno u pogledu značenja i uloge rada u Marxovoj koncepciji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
