Pregled bibliografske jedinice broj: 112507
Analiza katranske smole
Analiza katranske smole // MATRIB 03 / Grilec, Krešimir (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo za materijale i tribologiju (HDMT), 2003. str. 397-402 (poster, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 112507 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Analiza katranske smole
(The coal tar pitch analysis)
Autori
Legin-Kolar, Mira ; Rađenović, Ankica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
MATRIB 03
/ Grilec, Krešimir - Zagreb : Hrvatsko društvo za materijale i tribologiju (HDMT), 2003, 397-402
Skup
8. savjetovanje o materijalima, tehnologijama, trenju i trošenju
Mjesto i datum
Vela Luka, Hrvatska, 25.06.2003. - 29.06.2003
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Katranska smola; metali; sumpor; alfa i beta frakcija
(coal tar pitch; metals; sulphur; alpha and betha fractions)
Sažetak
Zahvaljujući visokom udjelu ugljika, katranska smola je veoma korištena sirovina za ugljične materijale kao što su npr. elektrode kod dobivanja aluminija ili čelika. Svojstva i kvaliteta ovih ugljičnih elektroda ovisi pak o svojstvima komponenata koji ju čine. Ispitan je grupni sastav dviju različitih katranskih smola koji se određuje pomoću topljivosti njezinih spojeva u kinolinu, toluenu i benzenu. Toplinska obrad smola na 420 stupnjeva C dovodi do razvitka primarnih i sekundarnih kinolin netopljivih tvari određenih ASTM - D 2318 metodom i modificiranom Marshovom metodom. Toluen topljiva frakcija javlja se između 380 i 450 stupnjeva C i ovisi o toluen netopljivim tvarima koje pri ovim uvjetima sadrži katranska smola. Složeni kemijski sastav smola, koji uključuje i nekoliko tisuća spojeva, upućuje na zaključak da toplinska obradba dovodi do njihove pretvorbe ali i do djelomičnog izdvajanja. Određen je gubitak mase, sadržaj pepela i metala(natrija, kalcija, željeza, vanadija i nikla) te sumpora na temperaturi obradbe uzoraka. Na osnovi dobivenih rezultata preporučuje se smola KS1 za daljnju uporabu npr. kao sirovina za smolni koks, a naročito kao vezivna smola za ugljične anode. Ovaj zaključak potvrđuju i podaci o sadržaju metala i sumpora koji su dobiveni za KS1 uzorak katranske smole.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Metalurgija