Pregled bibliografske jedinice broj: 1125030
Rasprava Djelovanje potresa na zgrade akademika Andrije Mohorovičića iz 1911. godine i protupotresna analiza građevnih propisa grada Zagreba u razdoblju od 1857. do 1964. godine
Rasprava Djelovanje potresa na zgrade akademika Andrije Mohorovičića iz 1911. godine i protupotresna analiza građevnih propisa grada Zagreba u razdoblju od 1857. do 1964. godine // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, (2020), 44-2; 29-42 doi:10.31664/ripu.2020.44/2.02 (recenziran, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1125030 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rasprava Djelovanje potresa na zgrade akademika Andrije Mohorovičića iz 1911. godine i protupotresna analiza građevnih propisa grada Zagreba u razdoblju od 1857. do 1964. godine
("The Impact of Earthquakes on Buildings" (1911) by Academician Andrija Mohorovičić and the Seismic Analysis of the City of Zagreb Building Regulations in the Period 1857–1964)
Autori
Kahle, Darko
Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437)
(2020), 44-2;
29-42
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
Andrija Mohorovičić (1857. – 1936.) ; djelovanje potresa na zgrade ; Zagreb od 1857. do 1964. ; građevni propisi ; protupotresni propisi ; građevni priručnici ; estetika protupotresne obnove i izgradnje
(Andrija Mohorovičić (1857–1936) ; earthquake impacts on buildings ; Zagreb 1857–1964 ; construction regulations ; seismic regulations ; building codes ; aesthetics of seismic rebuilding and construction)
Sažetak
Akademik Andrija Mohorovičić (1857. – 1936.), pronalazač MOHO diskontinuiteta Zemljine kore i svjetski poznati istraživač potresa početkom 20. stoljeća, objavio je 1911. godine u profesionalnom i znanstvenom časopisu Vijesti Hrvatskoga društva inžinira i arhitekta raspravu o djelovanju potresa na zgrade, u kojoj je predložio projektiranje i izračun onodobnih konstrukcija otpornih na potres, te ojačanje starijih, već sagrađenih struktura. Ta pionirska rasprava nije utjecala na donošenje posebnih zakonskih propisa o protupotresnoj izgradnji na području grada Zagreba, za razliku od Ljubljane nakon potresa 1895. godine. No rezultati rasprave bili su neizravno implementirani prilikom noveliranja postojećih odredbi Reda građenja koji je bio na snazi od 1857. do 1940. godine, odnosno Građevinskog pravilnika iz 1940. godine, koji je nakon što je 1946. godine formalno proglašen nevažećim, neformalno ostao na snazi za protupotresne odredbe sve do donošenja prvoga jugoslavenskog propisa 1964. godine, nakon razornog potresa u Skopju 1963. godine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus
