Pregled bibliografske jedinice broj: 1124936
Društvene mreže, depresivnost i anksioznost
Društvene mreže, depresivnost i anksioznost // Socijalna psihijatrija, 48 (2020), 4; 404-425 doi:10.24869/spsih.2020.404 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1124936 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Društvene mreže, depresivnost i anksioznost
(Social Connections, Depression and Anxiety)
Autori
Biglbauer, Sonja ; Lauri Korajlija, Anita
Izvornik
Socijalna psihijatrija (0303-7908) 48
(2020), 4;
404-425
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Društvene mreže ; Psihičko zdravlje ; Depresivnost ; Anksioznost ; Socijalna anksioznost
(Social Networks ; Mental Health ; Depression ; Anxiety ; Social Anxiety)
Sažetak
Društvene mreže su virtualni prostori koji služe za međusobno povezivanje korisnika kojih je trenutno u svijetu preko 3, 8 milijarde. Broj korisnika kao i broj različitih društvenih mreža je u stalnom porastu što ukazuje da je tehnologijom posredovana svakodnevica postala sastavni dio života u 21. stoljeću. Nedvojbeno je da postoje brojne prednosti napretka tehnologije, no otvara se pitanje pridonosi li nužno uporaba društvenih mreža dobrobiti i kvaliteti života svakog pojedinca. Zadnjih desetak godina sve je veći broj istraživanja koja nastoje razjasniti vezu između korištenja društvenih mreža i psihičkog zdravlja. U kontekstu društvenih mreža najviše se ispituje subjektivna procjena količine vremena provedenog na društvenim mrežama te na koji je način to vrijeme provedeno (aktivna/pasivna uporaba). U kontekstu psihičkog zdravlja najistraživaniji konstrukti su anksioznost i depresivnost, dok se samopoštovanje, strah od propuštanja, socijalna usporedba, usamljenost pokazuju medijatorima/moderatorima povezanosti društvenih mreža i psihičkog zdravlja. Međutim, iznimno je važno staviti dosadašnja istraživanja u kontekst pandemije COVID-19. Ovaj pregledni rad donosi glavne nalaze u ovom području s jasnim zaključkom kako je potrebno još kvalitetnih longitudinalnih i eksperimentalnih studija koje će dati odgovor na pitanje o smjeru tog odnosa kao i o potencijalnim zaštitnim odnosno rizičnim faktorima, naročito u kontekstu promjene važnosti društvenih mreža za održavanje socijalnih kontakata.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb,
Filozofski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- PsychINFO
