Naslov
Otkrivenja kao akcijski plan otpora u globalizaciji
(Th e Book of Revelation as an Action Plan of Resistance in Globalisation)

Autori
Magda, Ksenija

Izvornik
Biblijski pogledi (1849-0832) 21 (2013), 1-2; 75-88

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Knjiga Otkrivenje: struktura ; teopoetički pristup ; kršćansko svjedočanstvo ; globalizacija ; dispenzacijalizam ; premilenijarizam
(Revelation, structure, theopoetic approach, testimony, globalisation dsipensationalism,)

Sažetak
U ovom će se radu predložiti čitanje Otkrivenja kao teološke naracije s povijesnom bazom. Dakle, Otkrivenje se ne smatra kronologijom zadnjih događaja svjetske povijesti (kao u dispenzacijskom premilenijarizmu), nego se ono tumači sinkronijski, tj. teopoetički. Takav pristup povodi se pričom i njezinim akterima te njihovim odnosima i poentom/poukom, a simbole tumači kako je to u znanosti razvidno i u povijesti uobičajeno. Članak se primarno bavi pitanjem strukture Otkrivenja, a zatim interkalacijom o “knjižici” u 10, 1-15, 4. Veći dio toga dijela? čini takozvanih “Sedam prizora” koje Ivan ipak nije pobrojao, kako to inače čini u Otkrivenju, pa to predstavlja značajan problem za komentatore. Pristup naracijske kritike pokazat će se učinkovitim za tumačenje upravo ovog dijela Otkrivenja, a preko njega onda i cijelog Otkrivenja. Ovaj se rad sastoji od tri cjeline koje trebaju pokazati da je sve u Otkrivenju usmjereno na poticanje dosljednog kristolikog življenja kao svjedočanstva protiv svijeta koji se povodi za Zlim. Ono nije poziv na rat – jer rat je već dobiven na nebu, a stvarnost toga na zemlji je vidljiva po Kristovim svjedocima koji usprkos svemu “i dalje pobjeđuju”. Tek je svjedočanstvo sredstvo dokazivanja kršćanske dostojnosti, a time ujedno i sredstvo evangelizacije svijeta. U prvoj se cjelini rada predstavljaju tradicionalni pristupi Otkrivenju i njihovi nedostaci. Drugi dio bavi se temeljnim strukturalnim elementima Otkrivenja tako što se u tekstu prepoznaje Greimasov aktantski model koji ukazuje na to da je upravo dio koji Schüssler- Fiorenza izdvaja kao spomenutu interkalaciju vrhunac naracije Otkrivenja. Ondje se mijenja “subjekt” po kojemu Bog provodi svoju volju u svijetu i taj dio postaje odgovor na pitanje o svrsi nevolje kroz koju moraju proći i dokazati se kršćani. U trećem dijelu bit će navedeno nekoliko konkretnih primjera na kojima se vidi kako ovaj strukturalno-naracijski pristup tekstu surađuje u tumačenju Otkrivenja, kako je poduprt simbolikom i povijesnim povodom pisanja, a sve prema zaključku da je Otkrivenje dokument otpora, no drukčijeg i vrlo suvremeno razumljivog kršćanskog otpora prema porobljujućoj, materijalističkoj politici sustava koji se u životu ljudi pokušava postaviti na mjesto Boga.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA