Naslov
Profesionalni stres i sindrom izgaranja u djelatnika intenzivne psihijatrijske skrbi i hitne medicine
(Professional stress and burnout syndrome in intensive psychiatric care and emergency medicine employees)

Autori
Debogović, Siniša ; Nola, Iskra Alexandra

Izvornik
Sigurnost : časopis za sigurnost u radnoj i životnoj okolini (0350-6886) 63 (2021), 1; 1-25

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
hitna medicina ; intenzivna psihijatrijska skrb ; medicinski djelatnici ; profesionalni stres ; sindrom izgaranja
(emergency medicine ; intensive psychiatric care ; medical workers ; professional stress ; burnout syndrome)

Sažetak
Posljednjih desetljeća puno se istražuje i govori o stresu na radnom mjestu koji je povezan s fizičkim, psihičkim ili socijalnim odgovorom, tj. disfunkcijom koja proizlazi iz osjećaja osobe da ne može ispuniti sve što se od nje očekuje, a može ga uzrokovati niz različitih čimbenika kao što su količina rada, organizacija posla, loša komunikacija, radno okruženje i slično. Sindrom izgaranja nastaje kao posljedica prisutnosti više stresora na radnom mjestu te dugotrajne izloženosti istima. Cilj ovog rada bio je istražiti prisutnost i intenzitet profesionalnog stresa i sindroma izgaranja kod djelatnika intenzivne psihijatrijske skrbi i hitne medicine. Također, istraživani su čimbenici psihofizioloških napora povezanih s većim intenzitetom stresa u ispitanika te čimbenici povezani sa sindromom izgaranja. U istraživanje bilo je uključeno 63 djelatnika intenzivne psihijatrijske skrbi Klinike za psihijatriju Vrapče i 63 djelatnika Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba. Korištena su tri standardizirana upitnika za samoprocjenu. Rezultati analize stresa na radnom mjestu kao značajnu izdvajaju kategoriju stresora „Organizacija radnog mjesta i financijska pitanja“. U toj kategoriji 70 % (N=88) od ukupnog broja ispitanika smatra da je stresor pod nazivom „Preopterećenost poslom“ dominantan izvor stresa (P=0, 004). Procjena psihofizioloških napora pokazuje statistički značajnu razliku u kategorijama „Pritisak na poslu“ (P=0, 001) i „Stres uzrokovan premalim radnim opterećenjem“ (P=0, 004). Pri procjeni sindroma izgaranja 31, 7 % (N=40) ispitanika ne pokazuje prisutnost sindroma izgaranja. Početno izgaranje uočeno je u 42, 1 % (N=53) ispitanika, a visok stupanj izgaranja u 26, 2 % (N=33) ispitanika. Rezultati dobiveni u ovom istraživanju ukazuju na potrebu provedbe programa sustavne prevencije i pomoći kod profesionalnog stresa i sindroma izgaranja te prepoznavanje specifičnih stresora za pojedinu ustanovu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA