Naslov
Prozodijska sredstva u govorima hrvatskih predsjednika
(Prosodic features in Croatian presidential speeches)

Autori
Poropat Darrer, Jagoda ; Pletikos Olof, Elenmari ; Vlašić Duić, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka. Deseti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem: Istraživanja govora / Liker, Marko ; Vlašić Duić, Jelena - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2019, 79-80

Skup
10. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Istraživanja govora (SR 2019)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.12.2019. - 07.12.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
politička retorika ; prozodijska sredstva ; izražajnost
(political rhetoric ; prosodic features ; expressiveness)

Sažetak
Prozodijske osobine govora jedan su od važnih elemenata izgradnje govornikova etosa, a time i uvjerljivosti. Prozodijskim sredstvima govornik prenosi dio poruke, izražava svoju angažiranost, emotivnost, svoj stav prema tekstu i prema publici. Politički govori u situacijama obraćanja brojnoj publici često su vrlo ekspresivni. U dosadašnjim istraživanjima prozodije političkih govora proučavali su se rečenični naglasak, kontrast tonskog raspona, uporaba pauza i ritam. Cilj je ovog rada istražiti kako hrvatski predsjednici u svom retoričkom govoru koriste pojedina prozodijska sredstva, jesu li prepoznatljivi po uporabi pojedinih sredstava te koliko njihova prozodijska sredstva doprinose procjeni ekspresivnosti i uvjerljivosti. Korpus za analizu čine po jedan govor predsjednika Republike Hrvatske (S. Mesića, I. Josipovića i K. Grabar-Kitarović) u usporedivoj govorničkoj situaciji snažnih emocija. Rečenice iz uvodnog, središnjeg i završnog dijela govora segmentirane su u intonacijske jedinice i opisane u akustičkim i prozodijskim elementima prosječnog tona, tonskog raspona, intenziteta, tempa i ritma. Perceptivno istaknuti dijelovi rečenica opisani su u kategorijama vrste jezgara, a stanke isticanja s obzirom na poziciju prema riječi koju ističu. Dosadašnji rezultati analize na temelju procjene (N=37) upućuju na to da je najizražajnijom procijenjena Grabar-Kitarović (4, 41), zatim Mesić (3, 9) i Josipović (3, 64). Cilj daljnje analize jest otkriti koja prozodijska sredstva najviše utječu na ostvarivanje izražajnosti govora pojedinih predsjednika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA