Pregled bibliografske jedinice broj: 1124269
Povezanost samopoštovanja, anksioznosti i depresije u osoba starije dobi.
Povezanost samopoštovanja, anksioznosti i depresije u osoba starije dobi. // Sestrinstvo bez granica III
Opatija, Hrvatska, 2019. str. - (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1124269 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povezanost samopoštovanja, anksioznosti i
depresije u osoba starije dobi.
(Association of self-esteem, anxiety, and
depression in the elderly people.)
Autori
Šare, Sonja ; Ljubičić, Marija ; Gusar Ivana ; Konjevoda Suzana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Sestrinstvo bez granica III
/ - , 2019
Skup
7. Kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s međunarodnim sudjelovanjem, Sestrinstvo bez granica III
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 13.06.2019. - 16.06.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
osobe starije dobi, mentalno zdravlje, socijalno okruženje, vrsta skrbi
(elderly people, mental health, social environment, type of care)
Sažetak
Uvod: Okruženje u kojem starije osobe žive od velike su važnosti u prilagodbi na promjene koje donosi starost. Promjene u psihologiji starenja kao što su povećana napetost, stres, nezadovoljstvo i brige utječu na mentalno zdravlje starijih. Cilj: Cilj rada je ispitati razlike u razini samopoštovanja, anksioznosti i depresije u osoba starije dobi smještene u Domu za starije i nemoćne osobe u odnosu na osobe smještene u vlastitom kućanstvu u Zadarskoj županiji. Metode: U ovom presječnom istraživanju sudjelovalo je 300 ispitanika u dobi od 65 do 103 godine. Korišten je upitnik sociodemografskih čimbenika, skala samopoštovanja, procjene anksioznosti i depresije. Razlika u samopoštovanju, anksioznosti i depresiji ispitana je primjenom Mann-Whitney U testa i Kruskal-Wallis testa. Rezultati: Osobe starije dobi smještene u Domu za starije i nemoćne osobe imaju niže samopoštovanje, veću razinu anksioznosti i depresije u odnosu na osobe starije dobi koji žive u vlastitom kućanstvu. Zaključak: Za očuvanje mentalnog zdravlja starijih osoba važno osigurati one oblike smještaja koji će omogućiti skladnu i dostojanstvenu starost. Pri tome je potrebno uključiti stručnjake i širu društvenu zajednicu kako bi se prevenirale poteškoće mentalnog zdravlja i potaknulo aktivno zdravo starenje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište u Zadru,
Opća bolnica Zadar
