Naslov
Sveta Nevina dječica u hagiografiji i hrvatskoj kulturnoj antropologiji
(Holy Innocent’s Day in Hagiography and Croatian Cultural Anthropology)

Autori
Dragić, Marko

Izvornik
Ethnologica Dalmatica (0353-9210) 28 (2021); 51-73

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Herod, pokolj dječice, običaji, mladinčanje, kolede.
(Herod, the massacre of the innocents, customs, mladičanje, koledas.)

Sažetak
U radu se govori o Herodu Askalonitu koji je zapovjedio da se pobiju svi dječaci od dvije godine do jednoga dana života. Herod je mislio da će tako ubiti novorođenoga kralja Isusa Krista. Međutim anđeo se u snu javio sv. Josipu i rekao mu da uzme Isusa i majku njegovu i da se sklone u Egipat. Tako je Isus Krist spašen. U znak sjećanja na taj događaj od 5. stoljeća svetkuju se Sveta Nevina dječica. Taj spomendan narod najčešće naziva Mladinci, Mladenci. Katolička crkva taj spomendan svetkuje treći dan od Božića. Uz Svetu nevinu dječicu u hrvatskoj tradicijskoj kulturi vezuju se vjerski i svjetovni običaji. Na svečanim svetim misama blagoslivljaju se djeca. Raširen je tradicionalan običaj u Hrvata da se djeca dok su još u postelji simbolično šibaju i darivaju. Djeca danju obilaze svoje susjede, kumove i rodbinu i prutom ih malo udaraju a zauzvrat dobivaju darove. Mladići odlaze u one domove u kojima ima djevojaka i lagano ih šibaju. U nekim mjestima mladoženje šibaju svoje supruge. Ti običaji nazivaju se mladinčanje. Narodno je vjerovanje da će oni koji su mladinčani biti zdravi. Na Korčuli se još uvijek u onim domovima gdje ima male djece izvode koledarske pjesme. U Blatu na Korčuli te pjesme nazivaju se veselarske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA