Pregled bibliografske jedinice broj: 1123393
Uporaba neodređenih zamjeničnih riječi u rečenicama poput Je li me netko/tko/tkogod tražio?
Uporaba neodređenih zamjeničnih riječi u rečenicama poput Je li me netko/tko/tkogod tražio? // Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, 66 (2019), 4-5; 150-165 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1123393 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uporaba neodređenih zamjeničnih riječi u rečenicama
poput Je li me netko/tko/tkogod tražio?
(Use of Indefinite Pronominal Words in Sentences
such as
Je li me netko/tko/tkogod tražio? (Did anyone ask
for me?))
Autori
Milas, Mate
Izvornik
Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika (0021-6925) 66
(2019), 4-5;
150-165
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
hrvatski standardni jezik, neodređene zamjenične riječi, neodređene zamjenice, specificiranost, nespecificiranost, referencijalnost, nereferencijalnost, inividulna indefinita, generalna indefinita
(standard Croatian language, indefinite pronouns, specificity, unspecificity, referentiality, unreferentiality, individual indefinite, general indefinite)
Sažetak
U radu se istražuje gramatičko-semantičko tumačenje jezičnoga savjeta o pravilnoj/nepravilnoj uporabi neodređenih zamjeničnih riječi u rečenicama poput: Je li me netko/tko/tkogod tražio? u hrvatskome standardnom jeziku. U jezičnim se savjetima razlika između neodređenih zamjeničnih riječi s predmetkom ne- u odnosu na zamjenične riječi bez afikasa ili afiksalnih partikula te s dometkom -god zasniva na dvama distinktivnim obilježjima: postojanje/nepostojanje entiteta na koji zamjenica upućuje i nepoznatost entiteta. Autor smatra da je prvi semantem nedovoljno precizan, a drugi dijelom pogrešan. Razlika se između tih neodređenih zamjeničnih riječi može precizno opisati gramatičko-semantičkim konceptima specificiranosti ili referencijalnosti, koji se u lingvistici počinju rabiti od 60-ih godina 20. st. Zanimljivo je da je te koncepte još krajem 19. st. opisao hrvatski jezikoslovac August Musić proučavajući upravo neodređene zamjenične riječi. Za te je gramatičke koncepte skovao termine individualna i generalna indefinita. Kod individualnoga se indefinita podrazumijeva da se pojedini entitet već aktualizirao, a govornik ga ne može ili ne želi preciznije imenovati te se služi neodređenom zamjeničnom riječi (Netko kuca na vrata. Nešto sam ti kupio.), a kod generalnoga se indefinita podrazumijeva da izbor pojedinoga entiteta nije ostvaren te da to može biti bilo koji entitet iz skupine istovrsnih (Ako tko/tkogod pokuca na vrata, pozovite me.).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Kroatologija
