Pregled bibliografske jedinice broj: 1123325
Divkovićev mali Nauk između rukopisa i tiska
Divkovićev mali Nauk između rukopisa i tiska // Ranonovovjekovna rukopisna baština u Hrvatskoj: artefakt, tekst, kontekst,
Zagreb, Hrvatska, 2018. str. 5-5 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1123325 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Divkovićev mali Nauk između rukopisa i tiska
(Divković's small Nauk between manuscripts and
print)
Autori
Grmača, Dolores
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Ranonovovjekovna rukopisna baština u Hrvatskoj: artefakt, tekst, kontekst,
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.10.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
rukopisna baština, fra Matija Divković (1563–1631), mali Nauk krstjanski
(manuscript heritage, Fr. Matija Divković (1563-1631), small Nauk krstjanski)
Sažetak
U fokusu izlaganja bit će modusi supostojanja rukopisa i tiskane knjige na primjeru jednoga od najpopularnijih djela na narodnome jeziku, Nauk krstjanski s mnozijemi stvari duhovnijemi i vele bogoljubnijemi Matije Divkovića (1563– 1631), koje je od 1616. do 1738. objavljeno u dvadesetak izdanja na bosanici, ali i vrlo često prepisivano sve do sredine 19. st. Poznato je naime pet glagoljskih rukopisa koji sadrže prijepise iz Divkovićevih djela, među kojima je posebno važan prijepis Antona Depope na otoku Krku koji nastaje 1625–1630, te prijepis Ante Raspovića koji nastaje u Zadru 1772. Divkovićeva su djela čitana i u Dubrovniku, prijepise na latinicu načinio je Đuro Matijašević krajem 17. stoljeća, a 1786. u novootvorenoj dubrovačkoj tiskari Toma Ivanović na latinici tiska Plač B. D. Marije iz malog Nauka. Ovom će prigodom također biti predstavljen dosad nepoznati prijepis na latinicu iz pera fra Mate Mikića koji nastaje u 19. stoljeću u Tuzli s posvetom fra Martinu Nediću datiranom 4. listopada 1860. Zanimljive su sličnosti u intervencijama priređivača Divkovićeva malog Nauka i prepisivačkih praksi, pojedina su izdanja naime ikavizirana i čakavizirana kao i glagoljski prijepisi, na nekim su mjestima stihovi skraćivani, a na drugima dodavani. Stoga će se analizirati postupci prilagodbe teksta publici te, što je osobito važno, utjecaj rukopisnoga prenošenja teksta koji je vidljiv u pojedinim izdanjima, a posebice u latiničkom izdanju koje je priredio don Anton Gladilić (Venecija 1709).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2013-11-4785 - Tekstualne mreže ranonovovjekovne Hrvatske (TeMrežaH) (Plejić Poje, Lahorka, HRZZ - 2013-11) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Dolores Grmača
(autor)