Naslov
Fatalno zavođenje i/ili sveta ljubav: Marija Magdalena u južnoslavenskim književnostima
(Fatal seduction and/or sacred love: Mary Magdalene in South-Slav literatures)

Autori
Grmača, Dolores

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Međunarodni znanstveni skup “Ljubav radi ljubavi”: romantični ljubavni kod u južnoslavenskim književnostima

Mjesto i datum
Beč, Austrija, 05.07.2018. - 07.07.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
biblijski likovi, Marija Magdalena, pokajana prostitutka, femme fatale, ljubavna nostalgija, erotska ljubav, feministička teologija
(biblical characters, Mary Magdalene, penitent prostitute, femme fatale, amorous nostalgia, erotic love, feminist theology)

Sažetak
Jedan od najintrigantnijih biblijskih likova, Marija Magdalena, u umjetnosti je oblikovana kao arhetipski obrazac pokajane prostitutke, strastvene ljubavi jednako u grijehu kao i u obraćenju. Stoga će se u ovom izlaganju prikazati oblikovanje lika Marije iz Magdale od najranijih apokrifnih tekstova do suvremenih romana u južnoslavenskim književnostima u kojima je taj tip žene prošao put od svjetovnog ideala femme fatale do simbola grešnosti da bi se na kraju u liku pokajnice preobrazio u sveticu. U srednjovjekovnim i renesansnim tekstovima Magdalena je prikazivana kao asketska pokajnica (apokrifi, Marulić), dok se u baroku preobražava u zanosnu pokornicu čija je ljubavna nostalgija isprepletena s erotičnim opisima pokorničke zaljubljenosti u nebeskog ljubavnika (Bunić Vučić, Đurđević). Čitanje lika Magdalene u specifičnim kontekstima shvaćanja ljubavi koji omogućuju preobrazbu Amor carnalis u Amor spiritualis mijenja se početkom 20. stoljeća u modernističkim dramama u kojima je Magdalena prikazana kao fatalna zavodnica, a njezina erotska ljubav postaje Kristova kušnja (Krleža, Galović), opčinjenost njezinim čarima motivacija je izdaje ljubomornoga Jude (Strozzi). U suvremenim pak romanima u fokusu je njezina unutarnja razapetost između tjelesne ljubavi i služenja svetoj ljubavi (Popović), njezina duhovna traženja markirana su i fatalnim zavođenjem (Mlakić), njezina je priča i borba za emancipaciju i odbacivanje života bez imena (Stojsavljević). Teorijski je okvir ovog istraživanja feministička kritika, posebice feministička teologija koja ukazuje na paradoks da je Marija iz Magdale, najznačajniji ženski lik u neposrednom krugu Isusovih učenika, s pozicije prvog svjedoka uskrsnuća svedena na priču o pokajanoj bludnici.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Književnost

POVEZANOST RADA