Pregled bibliografske jedinice broj: 1123256
Slušanje i upoznavanje umjetničke glazbe kao središnje područje u nastavi glazbe - da ili ne?
Slušanje i upoznavanje umjetničke glazbe kao središnje područje u nastavi glazbe - da ili ne? // Teorijsko i umetničko u pedagogiji scenskih umetnosti / Petrović, M. (ur.).
Beograd: Fakultet muzičke umetnosti Beograd, 2018. str. 37-40 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1123256 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Slušanje i upoznavanje umjetničke glazbe kao
središnje područje u nastavi glazbe - da ili ne?
(Listening to and Getting Acquainted with
Classical Music as a Central Area in Music
Teaching - Yes of No?)
Autori
Svalina, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Teorijsko i umetničko u pedagogiji scenskih umetnosti
/ Petrović, M. - Beograd : Fakultet muzičke umetnosti Beograd, 2018, 37-40
ISBN
978-86-88619-97-4
Skup
21. pedagoški forum scenskih umetnosti
Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 28.09.2018. - 30.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
osnovna općeobrazovna škola, nastava glazbene kulture, slušanje i upoznavanje glazbe, učitelji primarnog obrazovanja, učitelji glazbene kulture
(basic general education, music education, music listening and learning, primary education teachers, music culture teachers)
Sažetak
Sve do kraja 19. stoljeća pjevanje i učenje glazbene teorije bile su jedine aktivnosti u nastavi glazbe u općeobrazovnim školama. Za uvođenje drugih aktivnosti, kao što su slušanje glazbe, glazbeno stvaralaštvo ili sviranje, bila je potrebna odgovarajuća oprema (uređaji za reprodukciju zvuka), odnosno odgovarajući glazbeni instrumenti, kakvima se učitelji glazbe počinju intenzivnije koristiti tek početkom dvadesetog stoljeća. Za uvođenje slušanja i upoznavanja glazbe kao jednog od područja u nastavi glazbe prvi su se zalagali Theodor W. Adorno i Michael Alt koji su naglašavali kako se učenicima u školi treba posredovati umjetnička glazba, dok su pjevanje dovodili u pitanje. Tijekom protekla dva desetljeća i hrvatski autori sve više raspravljaju o potrebi stavljanja naglaska na slušanje glazbe u općeobrazovnim školama, odnosno o slušanju i upoznavanju umjetničke glazbe. Budući da rezultati ranije provedenih istraživanja pokazuju kako izloženost umjetničkoj glazbi i ponovljeno slušanje utječu na glazbene preferencije te da djeca mlađe školske dobi imaju pozitivno mišljenje o toj vrsti glazbi, autori smatraju da je potrebno krenuti s njezinim upoznavanjem od što ranije dobi. Pitanje je jedino treba li slušanje i upoznavanje glazbe imati status središnjeg i jedinog obveznog područja u nastavi glazbe u općeobrazovnim osnovnim školama, kakav ima i trenutno u hrvatskim školama prema postojećem Nastavnom planu i programu za osnovnu školu (2006), ili treba biti ravnopravno s ostalim područjima – pjevanjem, sviranjem i glazbenim stvaralaštvom. U radu ćemo prikazati rezultate istraživanja koje ima za cilj utvrdili kakvo je mišljenje učitelja primarnog obrazovanja i nastavnika glazbe zaposlenih u općeobrazovnim osnovnim školama o važnosti područja slušanja i upoznavanja glazbe te o njegovoj zastupljenosti u nastavi glazbene kulture u odnosu na ostala nastavna područja. Za dobivanje odgovora na istraživačka pitanja kao postupke koristit ćemo anketiranje, procjenjivanje i rangiranje, a kao instrumente anketni upitnik, ljestvice procjene i ljestvice za rangiranje. Za obradu i analiziranje rezultata koristit ćemo kvalitativnu i kvantitativnu analizu. Očekujemo da će rezultati provedenog istraživanja pokazati da većina učitelja (učitelja primarnog obrazovanja i učitelja glazbene kulture) smatra da slušanje glazbe treba imati značajno mjesto u nastavi glazbe, ali da pritom ono treba biti ravnopravno s ostalim nastavnim područjima. Osim toga, očekujemo da će učitelji primarnog obrazovanja isticati da je područje pjevanja važnije od slušanje glazbe.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija, Glazbena umjetnost, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek
Profili:
Vesna Svalina
(autor)