Pregled bibliografske jedinice broj: 1123084
Domoljublje kao verbalna asocijacija u autopredodžbi govornika hrvatskoga jezika
Domoljublje kao verbalna asocijacija u autopredodžbi govornika hrvatskoga jezika // ZFD 7: Zadarski filološki dani Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa "Zadarski filološki dani 7", Zadar i Biograd na Moru 22. i 23. rujna 2017.
Biograd na Moru, Hrvatska; Zadar, Hrvatska, 2019. str. 293-305 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1123084 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Domoljublje kao verbalna asocijacija u
autopredodžbi govornika hrvatskoga jezika
(Patriotism as a Verbal Association within the
Autostereotype of Croatian Language Speakers in
the City of Zagreb)
Autori
Barčot, Branka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
ZFD 7: Zadarski filološki dani Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa "Zadarski filološki dani 7", Zadar i Biograd na Moru 22. i 23. rujna 2017.
/ - , 2019, 293-305
Skup
Zadarski filološki dani 7
Mjesto i datum
Biograd na Moru, Hrvatska; Zadar, Hrvatska, 22.09.2017. - 23.09.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
asocijativno ispitivanje ; autopredodžba ; domoljublje ; govornici hrvatskoga jezika ; imagologija ; lingvokulturologija
(Associative Testing ; Autostereotype ; Patriotism ; Croatian Language Speakers ; Imagology ; Linguoculturology)
Sažetak
Lingvokulturologija kao mlada jezikoslovna disciplina koja se razvija od 90-ih godina prošloga stoljeća pokušava dati odgovor na pitanje „Kako kultura utječe na oblikovanje jezičnih koncepata?“. U predloženom će se radu iz lingvokulturološke perspektive analizirati jedan dio podataka dobivenih asocijativnom metodom ispitivanja izvornih govornika hrvatskoga jezika. U spomenutom je istraživanju sudjelovalo stotinu ispitanika, predstavnika triju dobnih skupina, te su prikupljene njihove verbalne asocijacije na sljedeće podražaje: Bjelorus, Bosanac, Bugarin, Crnogorac, Čeh, Hercegovac, Hrvat, Makedonac, Poljak, Rus, Slovak, Slovenac, Srbin, Ukrajinac. Nakon obrade prikupljenih podataka formirani su hrvatski rječnički članci s etnonimima kao rječničkim natuknicama. Spomenuti su rječnički članci koncipirani po uzoru na ruski model. Riječ je o asocijativnom rječniku grupe autora J.N. Karaulov, G.A. Čerkasova, N.V. Ufimceva i J.A. Sorokin Русский ассоциативный словарь. Том I. От стимула к реакции. Budući da se asocijativna polja shvaćaju kao fragmenti slike svijeta određenoga naroda, cilj je ovoga rada koristeći se asocijativnom metodom definirati i opisati način na koji Hrvati sebe vide danas te opisati domoljublje kao najistaknutiju verbalnu asocijaciju u toj autopredodžbi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
