Naslov
Uzroci venuća čokota vinove loze
(Causes of grapevine wilting)

Autori
Cvjetković, Bogdan

Izvornik
Jugoslavensko vinogradarstvo i vinarstvo (0022-6130) 4 (1986); 12-16

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
vinova loza, venuće, uzroci
(grapevine, wilting, causes)

Sažetak
UZROCI VENUĆA ČOKOTA VINOVE LOZE -Do sušenja može doći zbog abiotskih činioca, ali isto tako te promjene mogu izazvati i mikroorganizmi. Navedeni su neki abiotski uzro sušenja:1. Ozljede čokota kod obrade i zaštite/Ova oštećenja nisu česta, a nastaju uglavnom zbog primjene neodgovarajuće mehanizacije ili nestručne primjene. U takvim slučajevima dolazi do loma čokota, što je odmah primjetljivo. Međutim, kod obrade može doći do potpunog kidanja ili djelimičnog oštećenja žila, pa je zbog toga priliv vode i mineralnih sastojaka slabiji ili potpuno onemogućen. Kao posljedica takvih oštećenja može doći do sušenja čokota. U takvim slučajevima ne postoji mogućnost zamjene sa simptomima koje uzrokuju mikroorganizmi. 2. Nestručna sadnja cijepa/ Kod takvih slučajeva sušenja obično se radi o preplitkoj ili preuskoj sadnji pa podnožno korijenje nije položeno u smjeru geotropizma, već obrnuto. Primjer za preplitku sadnju imali smo u društvenom sektoru kada je loza sađena na plitkoj crvenici ispod koje se nalazio flišni sloj koji je zadržavao vodu, te je korijen unatoč dobroj sadnji rastao obrnuto, zbog toga je došlo do zastoja u rastu i sušenja čokota.Katkad se u privatnom sektoru kod sadnje daje veća količina nedovoljno zrelog stajskog gnoja direktno na korijen, što također, može biti pogubno za sudbinu čokota. To isto vrijedi i za mineralna gnojiva. 3. Nestručna primjena herbicida / Dešava se da uslijed namjerne ili nenamjerne zamjene fungicida za herbicid dođe do oštećenja loze. Naročito mogu biti štetni herbicidi na bazi 2, 4-D, MCPA, glifosata itd. (Kišpatić. Cvjetković, 1983). Također, štete mogu nastati i kod neadekvatne primjene nekih zemljišnih herbicida (Atrazin, Caragard), a što je u praksi zabilježeno (Kišpatić, 1983). Kada se radi o manjim dozama koje vjetrom dospiju na lozu tada su štete prolazne. Loza preživi uz oštećenja koja se očituju godinu ili dvije nakon što je herbicid dospio na lišće. Međutim, ako se radi o punim dozama tada može doći do ugibanja čokota. Ovakvih šteta je bilo kod tretiranja željezničkih pruga. 4. Posljedice zbog niskih temperatura. 5. Loše sraćivanje podloge i plemke 6.Preopterećenost ćokota u pvim godinama poslije sadnje, zakođer može uzrokovati propadanje trsa. U nastavku su navedeni uzročnicu bolesti i opisane promjene na biljkama. i to: Jamičavost panja vinove loze (Grape vine stem pitting) ; Stereunm hirsutuma ; Sumporača-Hypholoma fasciculare ( Huds) Karst ; Crna pjegavost rozgve - Phomopsis viticola (Sacc.) Sacc. ; Verticiliozno venuće- (Verticilum dahliae (Kleb.) ; Rhizoktoniozno venuće (Thanatephorus cucumeris) ; Eutipozno venuće krakova ( Eutypa armeniacae Hansf. & M.V. Carter koja je prvi put determinirana u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA