Naslov
Vlast, politika i kultura u Banskoj Hrvatskoj od 1883. do 1903. godine
(Power, Politics and Culture in Civil Croatia from 1883 to 1903)

Autori
Šimetin Šegvić, Filip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Odjel za povijest

Mjesto
Zadar

Datum
11.03

Godina
2020

Stranica
546

Mentor
Bralić, Ante

Ključne riječi
ban Khuen-Héderváry, kultura, kulturna politika, Habsburška Monarhija, Hrvatska i Slavonija, kulturne institucije, kazalište, kultura masa
(viceroy Khuen-Héderváry, culture, cultural policy, Habsburg Monarchy, Croatia-Slavonia, cultural institutions, theatre, mass culture)

Sažetak
Razdoblje vladavine bana Károlyja Khuen- Héderváryja obilježilo je u hrvatskoj povijesti jedan veći period 19. stoljeća – od 1883. do 1903. godine. Starija je historiografija to razdoblje smatrala izrazito negativnim periodom u hrvatskoj povijesti, a iako se već neko vrijeme takvo gledanje počelo dekonstruirati, i dalje ovaj period pati od nedostatka sustavnih istraživanja. Ovaj doktorski rad analizira kulturne čimbenike koji su u vrijeme vladavine bana Khuen-Héderváryja vrlo jasno utjecali na razvitak važnih institucija kulture i znanosti u Trojednoj Kraljevini, pretvorivši naročito grad Zagreb u hrvatsko središte. Postupno etabliranje elaborirane kulturne politike na području Hrvatske i Slavonije promatra se i u širem kontekstu Habsburške Monarhije, smatrajući da su kulturne politike u Austriji i Ugarskoj te politika koju vodi dinastija Habsburg u odnosu na kulturu bitni faktori utjecaja. U radu se locira Odjel za bogoštovlje i nastavu kao ključno mjesto formiranja kulturne politike koju provodi Zemaljska vlada, ali se prikazuju i širi politički faktori, kao i utjecaj samog bana Khuen-Héderváryja na tu politiku. Vrlo jasan uvid u razvoj kulturnih institucija kao što su Hrvatsko narodno kazalište, Glazbeni zavod ili Zemaljski muzej, te raznih kulturnih društava, daje analiza proračunskih trendova i financiranja kulture od strane vlade. Posebna je pažnja posvećena i pojedinim odjelnim pročelnicima bogoštovlja i nastave u Khuenovo vrijeme, Ivanu Vončini, Stjepanu Spevecu, Izidoru Kršnjavom, Otonu Krajcsovicsu, Teodoru Mallinu i Arminu Paviću. Njihovi su projekti, kao i općenita djelatnost, uvelike usmjeravali kulturnu politiku, određivali raspon djelatnosti Odjela, utjecali na intelektualnu i umjetničku dinamiku i ključne rasprave koje se u vrijeme dvadesetogodišnjeg perioda banovanja Khuen- Héderváryja vode. Analizom se ističu kako negativni, tako i pozitivni čimbenici politike bana Khuen-Héderváryja na području Hrvatske i Slavonije s obzirom na kulturu, ali i šire procese koji su usmjeravali umjetničku scenu, intelektualnu djelatnost i razvoj popularne kulture masa. Rad se oslanja na različite koncepcijske i metodološke podloge, pa tako poredbenim metodama, metodama suvremenih biografskih ili prozopografskih obrada te uz pomoć pristupa nove političke historije i kulturne historije analizira odnos centar- periferija, kulturne transfere, pitanja istovremenosti neistovremenog i druge kulturnohistorijske probleme.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA