Pregled bibliografske jedinice broj: 1122767
Arheološki spomenici u urbanom tkivu Splita
Arheološki spomenici u urbanom tkivu Splita // 50 godina Splita 3 - ulice, kvartovi, stanovnici. Zbornik manifestacije / Kukoč, Višnja ; Borota, Jelena (ur.).
Split: Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, 2021. str. 37-37 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1122767 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Arheološki spomenici u urbanom tkivu Splita
(Archaeological heritage in the urban space of Split)
Autori
Basić, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
50 godina Splita 3 - ulice, kvartovi, stanovnici. Zbornik manifestacije
/ Kukoč, Višnja ; Borota, Jelena - Split : Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, 2021, 37-37
ISBN
978-953-6116-81-2
Skup
50 godina Splita 3 – ulice, kvartovi, stanovnici
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 02.06.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Split, arheološki spomenici, urbanitet, centurijacija, toponimija
(Split, archaeological heritage, urban space, centuriation, toponymy)
Sažetak
Dioklecijanova palača kao (kasno)antička jezgra Splita odavno je prepoznata kao najvažniji spomenik i materijalna struktura oko koje se konstituirao prvobitni urbani prostor toga grada. Istraživani su njezina funkcija, konstrukcija, forma, arhitektonska artikulacija i dispozicija, ikonografski i simbolički aspekti njezina sadržaja, sve u interakciji s neposrednom okolinom na koju je ta carska građevina utjecala pri formiranju urbane jezgre Splita. Međutim, za izučavanje mnogih pitanja u vezi s postankom (poleogenezom) grada Splita, podjednako su važni ostaci materijalnih i komunikacijskih struktura na splitskom poluotoku izvan Dioklecijanove palače, a koji prethode razdoblju kada je carska rezidencija podignuta. Riječ je o rimskodobnim nalazima koji datiraju iz vremena rane antike, od 1. st. pr. Kr. do kasnog 2. stoljeća naše ere, a predstavljaju tragove sačuvane u arheološkim artefaktima, nazivima prostora (toponimiji), kao i komunikacijama (cestama, putovima) sačuvanima sve do našega vremena. Historijska topografija Splita što potječe iz tog vremena nastojat će se prikazati i rekonstruirati u ovom izlaganju ; razmatrat će se pitanja opisa Splita u najstarijim povijesnim tekstovima, zatim njegov urbani areal (prostorna evolucija), napokon ime grada (urbonim). Rasprava služi određivanju osnovnih tijekova urbanog razvoja (preobrazbe Dioklecijanove palače i Splitskog poluotoka u srednjovjekovni grad) i njegovih obilježja. Pri tome se uvažavaju prirodno-zemljopisne zadatosti prostora, njegove prometne osobitosti, arheološka topografija, toponomastika (napose hagiotopografija), pisana povijesna svjedočanstva. Osobita pozornost posvetit će se odnosu toga najstarijega urbanog pejzaža s današnjim urbanim prostorom Splita.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti, Arheologija
