Pregled bibliografske jedinice broj: 1122419
„Tko nije kolorista, nije slikar“: Grupa trojice kao građansko-elitistička opcija hrvatske likovne scene tridesetih godina 20. vijeka
„Tko nije kolorista, nije slikar“: Grupa trojice kao građansko-elitistička opcija hrvatske likovne scene tridesetih godina 20. vijeka // Arhitektura i vizuelne umetnosti u jugoslovenskom kontekstu: 1918–1941. / Kadijević, Aleksandar ; Ilijevski, Aleksandra (ur.).
Beograd: Institut za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, 2021. str. 277-285
CROSBI ID: 1122419 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
„Tko nije kolorista, nije slikar“: Grupa
trojice kao građansko-elitistička opcija
hrvatske likovne scene tridesetih godina 20.
vijeka
("He who is not a Colorist, is not a Painter
either": The Group of Three as a Bourgeois-
Elitist Orientation of the Croatian Art Scene
in the 1930s)
Autori
Šeparović, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Arhitektura i vizuelne umetnosti u jugoslovenskom kontekstu: 1918–1941.
Urednik/ci
Kadijević, Aleksandar ; Ilijevski, Aleksandra
Izdavač
Institut za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
Grad
Beograd
Godina
2021
Raspon stranica
277-285
ISBN
978-86-6427-161-5
Ključne riječi
Grupa trojice, likovna kritika, građanski-elitizam, Ljubo Babić, Jerolim Miše, Vladimir Becić
(Group of Three, art criticism, bourgeois-elitism, Ljubo Babić, Jerolim Miše, Vladimir Becić)
Sažetak
U dosadašnjoj povijesno-umjetničkoj recepciji, Grupa trojice koju su činili slikari Ljubo Babić, Jerolim Miše i Vladimir Becić, i koja je djelovala u prvoj polovini 1930-ih, tumačena je kao građansko krilo hrvatske međuratne umjetnosti: istican je naglasak na individualnom umjetničkom činu, subjektivna realistička impresija i izostanak ideološke tendencioznosti. U ovome radu analizom likovno- kritičkih tekstova i intervjua članova Grupe trojica, nastojat ću detektirati osnovne odrednice njihova isključujućeg građansko- elitističkog svjetonazora uvjetovanog interesom, donosno brigom za vlastiti položaj na likovnoj sceni i likovnome tržištu u uvjetima patrijarhalnoga kapitalističkog društva. Prilagođavajući kriterije procjene likovnome idiomu vlastite slikarske prakse (koloristički realizam), članovi Grupe trojice sustavno su kritizirali umjetnike koji su odstupali od dogme „objektivacije”, potom ženske akademske umjetnice i amatere, ali i iskazivali prezir prema široj publici, te sustavno osuđivali ostale kritičare i povjesničare umjetnosti koji su u svojim likovnim kritikama zastupali drugačije (uključivije) kriterije kritičke provjere.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
