Pregled bibliografske jedinice broj: 1122279
Arheološka interpretacija željeznog doba Slavonije i Baranje u povijesnoj perspektivi
Arheološka interpretacija željeznog doba Slavonije i Baranje u povijesnoj perspektivi, 2018., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet Zagreb, Zagreb
CROSBI ID: 1122279 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Arheološka interpretacija željeznog doba Slavonije i Baranje u povijesnoj perspektivi
(Archaeological intepretation of Iron Age in Slavonia and Baranja in historical perspective)
Autori
Gašić, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet Zagreb
Mjesto
Zagreb
Datum
28.09
Godina
2018
Stranica
56
Mentor
Šošić Klindžić, Rajna ; Potrebica, Hrvoje
Ključne riječi
željezno doba ; Slavonija i Baranja ; arheološka intepretacija ; povijesna perspektiva
(Irog Age ; Slavonia and Baranja ; archaeoloigcal intepretation ; historical perspective)
Sažetak
Željezno doba na području Slavonije i Baranje je pojava koja je duboko ukorijenjena u tim krajevima i koja je predmetom istraživanja preko stotinu godina. U početku su nalazi bili slučajno pronalaženi i vađeni iz konteksta cjeline i kao takvi nisu imali znanstvenu vrijednost.U kasnijim razdobljima kako arheologija poprima značajnije zamahe, počinju i istraživanja mnogobrojnih željeznodobnih lokaliteta i stvaraju se teorije o životu i kulturi prapovijesnih zajednica na prostoru Slavonije i Baranje. Ključne osobe za napredovanje kontinentalne arheologije, a može se reći i sveopće u Hrvatskoj su Ivan Kukuljević Sakcinski i Josip Brunšmid koji će arheologiju kao znanost dovesti na još veću razinu tijekom svog radnog vijeka. Osobe koje su najzaslužnije za interpretaciju željeznog doba Slavonije i Baranje u vremenu poslije Drugog svjetskog rata su Vera Vejvoda koja zajedno s Ivanom Mirnikom radi prva sustavna istraživanja na području Požeške kotline, zatim Nives Majnarić – Pandžić koja je za mlađe željezno doba upravo ovog područja bila vrlo aktivna, a interpretacije su joj vrlo suvremene i prihvaćene do današnjih dana. Zadnjih deset do petnaest godina za pitanje problematike željeznog doba na području kontinentalne Hrvatske, točnije, područje Slavonije i Baranje profilirala su se dva stručnjaka, Hrvoje Potrebica i Marko Dizdar. Interpretacija je finalna faza arheološkog rada i ta tvrdnja mora biti potkrijepljena čvrstim argumentima, dokazima i analogijama koje proizlaze iz kvalitetne obrade arheološke građe.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb