Pregled bibliografske jedinice broj: 1121775
Hrvatska u prvim godinama nakon "Velikog rata" u očima Milana Rojca
Hrvatska u prvim godinama nakon "Velikog rata" u očima Milana Rojca // Varaždin i sjeverna Hrvatska nakon Velikog rata : zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Varaždinu 9. studenoga 2018. godine / Damjanović, Stjepan ; Huzjan, Vladimir (ur.).
Zagreb : Varaždin: Zavod za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu, 2019. str. 11-26 doi:10.21857/ydkx2crjx9 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1121775 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatska u prvim godinama nakon "Velikog rata" u
očima Milana Rojca
(Croatia in the first years after the "Great War"
in the eyes of Milan Rojc)
Autori
Jareb, Mario
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Varaždin i sjeverna Hrvatska nakon Velikog rata : zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Varaždinu 9. studenoga 2018. godine
/ Damjanović, Stjepan ; Huzjan, Vladimir - Zagreb : Varaždin : Zavod za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu, 2019, 11-26
ISBN
978-953-347-278-2
Skup
Znanstveni skup Varaždin i sjeverna Hrvatska u desetljeću nakon Velikog rata
Mjesto i datum
Varaždin, Hrvatska, 09.11.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Milan Rojc, Kraljevina SHS, Hrvatska, 1921., 1922., neravnopravnost, represija
(Milan Rojc, Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, Croatia, 1921, 1922, Inequality, Repression, Crimes)
Sažetak
U radu je skrenuta pozornost na dva rada intelektualca i političara naglašene jugoslavenske orijentacije - Milana Rojca, u kojima je on nedugo po stvaranju prve jugoslavenske države stanje u Hrvatskoj i položaj hrvatskoga naroda izvrgnuo žestokoj kritici. Riječ je o radu „Prilike u Hrvatskoj“ iz 1921. godine te knjižici Za bolju budućnost naše Kraljevine iz 1922. godine, u kojima je Rojc progovorio o različitim aspektima neravnopravnosti u novoj državi, ali i o represiji i brojnim zločinima počinjenim nad Hrvatima. Na te radove ne treba gledati tek kao na radove dobro informiranog suvremenika o procesima i događajima koji su se odvijali pred njegovim očima, nego kao na vrijedne povijesne izvore o razdoblju koje je u njima obrađeno. Sve ono što je Rojc zapazio i opisao u svoja dva rada nastavilo je u većoj ili manjoj mjeri opterećivati unutarnje odnose u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca sve do kraja njezina postojanja pod tim imenom, 1929. godine. Podatci i upozorenja koja je iznio u dobroj vjeri kao uvjereni Jugoslaven koji je želio „bolju budućnost naše Kraljevine“ bila su glas vapijućeg u pustinji koji nije promijenio stanje stvari, a vladajuće jugoslavenstvo bilo je tek krinka koja je prikrivala stvarnu neravnopravnost hrvatskoga naroda u prvoj jugoslavenskoj državi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
